Prvi na svijetu otvaraju 'tiha' gradilišta, ispod prozora se raskopava ulica, a vlada spokoj

Kad se negdje gradi, mora biti glasno i zaprašeno. Dapače, što više buke i prašine, tim više smo sigurni da se na gradilištu uistinu nešto događa. E pa, izgleda da tako ne mora biti. Strojevi mogu kopati, asfaltirati i izvoditi druge potrebne radove, a i dalje biti tihi i ne zagađivati. Uvijek pred drugima po pitanju održivosti, Skandinavci su pronašli način za smanjiti decibele i emisije štetnih plinova na gradilištu. Zna se kako im je to uspjelo.

Ako su gradilišta po nečemu poznata, to je ogromna količina buke i prašine. Dapače, ako nema buke, zna se da se ne radi. Barem je tako u većini svijeta – no, ne i u Norveškoj. Po običaju, Skandinavci prednjače s naprednim i ekološki prihvatljivim rješenjima, ali su ovog puta posebno iznenadili s građevinskom mašinerijom koja je tiha kao da je nema.

Zamislite: ispod prozora se raskopava ulica, a vi spokojni jer nema buke ni ispuštanja štetnih plinova. Evo kako su Norvežani to izveli.

Pronašli alternativu

Dok ostatak svijeta ispašta zbog glasnih i prašnjavih gradilišta koja ispuštaju i velike količine štetnih plinova, Norveška je svijetli primjer da takva stvarnost ne mora biti naše ‘normalno’. Umjesto glasnih zvukova koji muče susjede, a pritom izazivaju glavobolje i bauštelcima koji trpe pritužbe u vezi glasnog kopanja, bušenja i drugih radova, alternativu su predstavili su još 2021. godine.

Pripadnici sektora ostali su u čudu kad je u Oslu pokrenut pilot-projekt kojim je grad čvrsto naumio stati na kraj brojnim neugodnostima izazvanim građevinskim radovima, a buka im nije bila najveći problem. Na gradilištu u ulici Olav Vs gate, jednoj od najužurbanijih ulica u srcu Norveške otvoreno je prvo ikad gradilište na kojemu je baš svaku mašinu pokretala – električna energija.

Teška mašinerija i – muk

I godinama kasnije, projekt napreduje u korištenju tihih strojeva na gradilištu. Mirne ulice postale su još mirnije nakon što je grad u potpunosti odbacio glasne strojeve s gradskih gradilišta. Drastičan pad u decibelima u kojem uživaju stanovnici odrazio se i na cilj grada da na gradilištima  maksimalno smanji ispuštanje otrovnih emisija od toksičnih plinova.

Strategija koja propisuje mašineriju na struju i službeno je na snazi od 1. siječnja, a prva je takva na svijetu. Iako u Norveškoj ne smatraju da je stopostotni zaokret zasada moguć zbog manjka električnih strojeva na tržištu, pozitivni su glede napretka koji su već postigli.

– I dalje nećemo postići sto posto, jer nisu svi električni strojevi dostupni na tržištu, no mislim da smo sve bliže ostvarenju tog cilja, rekla je inženjerka Ingrid Kiær Salmi iz Agencije za urbani okoliš u Oslu za theguardian.com.

Najveći zagađivač

Norvežane je zabrinjavalo što je građevinski sektor jedan od vodećih zagađivala zraka u urbanim sredinama. Čak i taj grad vrlo naprednih politika i izuzetno ažuran po pitanju sprječavanja negativnog utjecaja na okoliš morao se pošteno potruditi da iole smanji utjecaj teške mašinerije na gradski zrak.

Inače, građevinski sektor odgovoran je za ukupno 10 posto ukupne proizvodnje stakleničkih plinova. Promatra li se pak samo ispuštanje stakleničkih plinova, negativan utjecaj radova postaje još više očit. Tu građevinski radovi ‘predvode’ s ispuštanjem do 38 posto ukupnih emisija na svjetskoj razini.

Iako je u Oslu sektor stvarao oko 7 posto ukupnih emisija, pilot-projekt znatno je poboljšao sliku utjecaja na okoliš. Korištenjem električne mašinerije, sačuvalo se 35 tisuća kilograma diesel goriva, što je ekvivalentno 92.500 kilograma CO2, u usporedbi s običnim strojevima. To je kao da je s cesta u godini dana svaki dan bilo uklonjeno 20 automobila, pisao je bbc.com.

Podaci potvrdili

U Oslu su bili svjesni kako će korištenje električne opreme značiti da će svi u blizini osjetiti prednosti smanjenja buke radova te uživati u blagodatima manje razine zagađenja. Prema najnovijim podacima, gradska gradilišta u Oslu u 2023. godini bila su 98 posto više oslobođena od fosilnih goriva u odnosu na razdoblje prije uvođenja električnih strojeva.

Još tada, tri četvrtine mašinerije pokretalo je biogorivo, a samo manje od četvrtine radilo je na struju. Za novije projekte, podaci agencije za urbani okoliš pokazuju da sada 2/3 mašinerijje pokreće struja, a samo jednu trećinu biodizel. Biogoriva nastoji se s vremenom potpuno napustiti jer su i dalje zagađivači zraka, dok električni strojevi uopće ne zagađuju, a pritom su nevjerojatno tihi.

– Gledao sam kako golemi bageri koje se generalno asocira s bukom i nemirom, gdje se ovdje nije moglo razlikovati je li stroj uključen ili nije. Bilo je uistinu impresivno s koliko malo buke mogu raditi tako veliki strojevi, rekao je predstavnik neprofitne organizacije Bellona Mark Preston Aragonès za bbc.com.

Ovdje pročitajte o tome koja hrvatska tvrtka radi važne poslove u Norveškoj.