Koridor Vc kod Mostara ide pod zemlju! Vojarnu koja je blokirala gradilište zaobišli tunelom

Izgradnja autoceste na Koridoru Vc kroz Hercegovinu već godinama se opisuje kao jedan od najvažnijih infrastrukturnih zahvata u Bosni i Hercegovini, ali i kao jedan od najkompliciranijih. Posebno se izdvaja dionica Mostar sjever – Mostar jug, gdje se ukrštaju zahtjevan teren, urbana zona i osjetljiva pitanja državne imovine.

Najnovije izmjene projekta pokazuju da klasična rješenja često nisu moguća, pa autoput doslovno 'nestaje' pod zemljom kako bi zaobišao prepreke. Kako piše Goran Mrkić za biznisinfo.ba, upravo ta dionica, duga nešto više od 14 kilometara, postala je simbol sudara politike, sigurnosti i modernog inženjeringa. Iako se radi o dijelu evropskog transportnog pravca E73, realizacija na terenu odvija se sporije nego što se planiralo.

Razlog nisu samo tehničke poteškoće, već i institucionalne blokade koje su zahtijevale potpuno nova projektna rješenja. U konačnici, umjesto jednostavne trase, nastaje jedan od najkompleksnijih autocesta u regiji.

koridor V c | foto: Autoceste FBiH /ilustracija

Više kroz tunele nego po površini

Prema podacima investitora, JP Autoceste FBiH, dionica Mostar sjever – Mostar jug projektirana je kao obilaznica koja treba rasteretiti gradski saobraćaj i povezati ključne magistralne pravce. Međutim, konfiguracija terena uvjetovala je izuzetno zahtjevna tehnička rješenja.

Naime, ovdje je planirana izgradnja šest tunela sa dvije cijevi, kao i jedanaest mostova i vijadukata, uz dvije velike petlje i prateću infrastrukturu. Tako će više od polovine ukupne trase činit će upravo objekti poput tunela i mostova, što ovu dionicu svrstava među najskuplje u državi.

Dodatno se ističe da samo kroz tunele prolazi oko 6,6 kilometara autoceste, dok dodatni kilometri otpadaju na visoke konstrukcije. Najduži tuneli prelazit će dužinu od dva kilometra, dok će pojedini mostovi biti duži od pola kilometra. Ovakav odnos otvorene trase i objekata rijetko se viđa čak i u mnogo razvijenijim infrastrukturnim sistemima.

Vojna imovina kao prepreka

Iako su geološki i građevinski izazovi veliki, presudan problem pojavio se u pravno-političkoj sferi. Kako piše biznisinfo.ba, planirana trasa prolazila je kroz zonu vojne imovine, uključujući područje vojarne Miralem Jugo u blizini Mostara.

Za korištenje tog zemljišta bila je potrebna suglasnost države, odnosno institucije Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koja nije odobrena. Time je projekat praktično bio blokiran, uprkos već izrađenoj tehničkoj dokumentaciji.

Dodatni sigurnosni problem predstavljala je i vojna streljana orijentirana prema ranije planiranoj trasi autoputa. Kao alternativno rješenje razmatrana je izgradnja moderne zatvorene streljane prema NATO standardima, ali politički konsenzus nije postignut. Zbog toga su projektanti morali tražiti potpuno novo rješenje koje neće zadirati u vojnu zonu.

koridor V c | foto: Autoceste FBiH /ilustracija

Tunel Livač kao kompromis

Kao odgovor na nastalu situaciju, projekt je izmijenjen uvođenjem novog tunela Livač. Umjesto prolaska kroz sporno područje, trasa je pomjerena i 'uvučenа' u brdo, čime se izbjegava vojna imovina.

Tunel će imati dvije odvojene cijevi, što omogućava standardnu sigurnost i protočnost saobraćaja. Ova izmjena nije samo tehničke prirode, već predstavlja kompromis koji je omogućio nastavak planiranja projekta.

Ipak, treba reći, dodatni tunel znači i veće troškove, kao i složeniju izgradnju u ionako zahtjevnom području. Usprkos tome, rješenje je ocijenjeno kao najrealnije u datim okolnostima. Time je uklonjena jedna od ključnih prepreka koja je godinama usporavala realizaciju ove dionice.