Korak do proboja tunela koji spaja Jadran i Crno more: Gradilište otvoreno davne 1987., zatvorio ga rat

Projekt željezničkog tunela Lozarevo u Bugarskoj, dug gotovo 2,8 kilometara, jedan je od ključnih infrastrukturnih zahvata na dionici Karnobat–Sindel i važan segment paneuropskog prometnog pravca Koridora VIII koji povezuje Crno more i Jadran. Radovi su krenuli prije 40 godina, a sada se bliže kraju.

Naime, nakon višedesetljetnog prekida radova, projekt je ponovno aktiviran, a sada je ušao u završnu fazu iskopa i građevinskih radova. Ministarstvo prometa i komunikacija Bugarske izvještava kako je preostalo svega oko 90 metara do probijanja tunela.

Dug zastoj

Izgradnja tunela Lozarevo započela je 1987. godine u okviru tadašnje modernizacije željezničke infrastrukture istočne Bugarske, kada su državne građevinske jedinice iskopale značajan dio trase s obje strane planinskog masiva. Prema podacima bugarskog Ministarstva, već do kraja 1980-ih izvedeno je približno polovica planiranog profila tunela.

Nakon političkih promjena i restrukturiranja državnih investicija početkom 1990-ih, projekt je obustavljen zbog nedostatka financiranja i tehničko-organizacijskih poteškoća. Tijekom sljedećih desetljeća tunel je ostao u statusu zamrznute gradnje, uz povremene konzervacijske intervencije.

Tek u okviru novih prometnih strategija i europske politike TEN-T mreže projekt se ponovno razmatra kao prioritetni infrastrukturni zahvat. Službeni dokumenti NRIC-a navode da je cilj bio očuvati postojeću strukturu i omogućiti nastavak gradnje bez potpune reprojekcije.

Dug prekid od gotovo 40 godina čini ovaj tunel jednim od najdugovječnijih infrastrukturnih projekata u regiji. Njegova reaktivacija označava i promjenu strateškog pristupa bugarske željezničke politike prema koridorskoj infrastrukturi.

tunel Lozarevo | foto: Ministarstva prometa i komunikacija Bugarske

Reaktivacija projekta

Ponovno pokretanje radova formalno je provedeno kroz programe bugarskog Ministarstva prometa i komunikacija uz financiranje iz EU Kohezijskog fonda i Programa Transport Connectivity 2021–2027. Projekt je uključen u prioritetne investicije modernizacije željezničke mreže, s naglaskom na povećanje interoperabilnosti i kapaciteta na pravcu Burgas–Varna–Sofija.

Službeni inspekcijski izvještaji ministarstva potvrđuju da su radovi intenzivirani od 2024. godine, nakon završetka pripremne faze javnih nabava i odabira izvođača. Državni dužnosnici navode da je projekt ključan za regionalno povezivanje istočne i jugoistočne Bugarske te za rasterećenje postojećih željezničkih pravaca.

Naglašava se da se radovi odvijaju pod pojačanim sigurnosnim nadzorom zbog izrazito složenih geoloških uvjeta u zoni tunela. U službenim priopćenjima NRIC-a ističe se pak da je cilj dovršetak u okvirima važećeg financijskog razdoblja EU fondova. Što znači da projekt ima status strateške investicije nacionalne i europske razine.

tunel Lozarevo | foto: Ministarstva prometa i komunikacija Bugarske

Trasa i tehničke karakteristike

Tunel Lozarevo dio je željezničke dionice Karnobat–Sindel, koja se nalazi u istočnoj Bugarskoj i predstavlja važnu kariku u mreži Koridora VIII. Ukupna duljina tunela iznosi 2.774 metra, a projektiran je kao dvokolosiječni željeznički tunel, što ga čini najdužim takve vrste na Balkanu prema službenim podacima Ministarstva prometa.

Trasa Koridora VIII povezuje bugarske crnomorske luke Burgas i Varna s lukom Drač u Albaniji, preko Sjeverne Makedonije, čime se uspostavlja zapadno-istočni prometni koridor od Jadrana do Crnog mora. Tehnički projekt uključuje dvokolosiječnu konfiguraciju, sustave evakuacijskih galerija te modernizaciju signalno-sigurnosnih i ventilacijskih sustava.

Zbog geološke složenosti primjenjuje se NATM metoda iskopa uz kontinuirano geotehničko ojačavanje. Poseban naglasak stavljen je na stabilizaciju tla u završnoj zoni spoja dviju tunelskih cijevi.

tunel Lozarevo | foto: Ministarstva prometa i komunikacija Bugarske

Dinamika radova

Prema podacima Ministarstva prometa Bugarske, radovi su podijeljeni kroz javne ugovore dodijeljene konzorcijima specijaliziranim za željezničku infrastrukturu. Jedan ugovor obuhvaća dovršetak samog tunela, dok drugi uključuje modernizaciju i elektrifikaciju pripadajuće dionice pruge.

Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na oko 100 milijuna eura, financiranih kombinacijom nacionalnog proračuna i EU fondova. Službeni izvještaji pak navode da je preostalo oko 90 metara iskopa do probijanja tunela, što predstavlja ključnu tehničku fazu projekta.

Prema planovima NRIC-a, završetak građevinskih radova očekuje se u razdoblju 2027., uz moguće produljenje ovisno o geološkim uvjetima. Nakon toga slijedi faza opremanja i testiranja sustava prije puštanja u promet. Projekt se tako nalazi u završnoj etapi nakon gotovo četiri desetljeća prekida, što ga svrstava među najduže infrastrukturne projekte u Europi.