Gradilišta u RH još su užurbana, ali pogled unaprijed zabrinjava: Pad izgradnje novih stanova za 10%

Hrvatska je u lipnju 2026. dobila 932 nove građevinske dozvole, 2,8 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, no iza tog naizgled umjerenog pada krije se znatno izraženije usporavanje. U prvih šest mjeseci godine broj izdanih građevinskih dozvola bio je 14,2 posto manji nego u istom razdoblju 2025., što pokazuje da lipanjski rezultat nije izolirana mjesečna oscilacija, nego dio slabije aktivnosti tijekom prve polovice godine, izvještava Državni zavod za statistiku (DZS).

Također, u nastavku ističu kako se najveći dio dozvola i dalje se odnosi na zgrade i novogradnju, dok je prema lipanjskim dozvolama predviđena gradnja 1.469 stanova prosječne korisne površine 96,7 četvornih metara. U usporedbi s lipnjem prošle godine, kada je bilo predviđeno 1.628 stanova, riječ je o gotovo deset posto manje budućih stambenih jedinica, pa statistika sugerira da se građevinski zamah hladi upravo ondje gdje ga tržište nekretnina najpozornije prati – u budućoj ponudi stanova.

Novogradnja

Od ukupno 932 građevinske dozvole izdane u lipnju, gotovo devet desetina odnosi se na zgrade, dok ostale građevine čine znatno manji dio ukupne aktivnosti. Još je izraženija dominacija novogradnje. Tako je približno četiri petine dozvola izdano za nove objekte, a ostatak se odnosi na rekonstrukcije, što pokazuje da investitori unatoč ukupnom padu još nisu potpuno odustali od pokretanja novih projekata.

Za usporedbu, u lipnju 2025. bilo je izdano 959 dozvola, od čega 768 za novogradnju i 191 za rekonstrukcije, pa ovogodišnji podaci pokazuju da se tržište kreće na nižoj ukupnoj razini nego prije godinu dana. Još je važnija usporedba prvih šest mjeseci, jer pad od 14,2 posto pokazuje da se tijekom 2026. stvorio osjetno manji administrativni rezervoar budućih gradilišta.

građevinske dozvaole | foto: ilustracija, screens shot DZS / Nina Šantek

Zgrade dominiraju

Podaci o dozvolama za zgrade dodatno pokazuju koliko se iza ukupnog broja kriju vrlo različiti tipovi projekata, od obiteljskih kuća i višestambenih objekata do hotela, ureda, trgovina, industrijskih hala i skladišta. Među novim stambenim zgradama i dalje važnu skupinu čine zgrade s jednim stanom, ali najveći broj budućih stanova koncentriran je u objektima s tri i više stanova, što potvrđuje važnost višestambene gradnje za buduću tržišnu ponudu.

Istodobno, nestambena gradnja pokazuje drukčiju investicijsku logiku: broj pojedinačnih dozvola može biti malen, dok površina i vrijednost projekta mogu biti vrlo velike, osobito kod industrijskih i skladišnih objekata. Zato pad broja dozvola ne treba mehanički prevoditi u jednak pad vrijednosti građevinske aktivnosti, nego ga čitati zajedno s veličinom i vrstom projekata koji su dobili zeleno svjetlo.

Za usporedbu, u lipnju 2025. izdano je 839 dozvola za zgrade, od kojih se 676 odnosilo na nove zgrade, a ukupna predviđena vrijednost svih radova iznosila je nešto više od 599 milijuna eura. Ovogodišnja struktura ipak šalje jasnu poruku da građevinski sektor ne nestaje s investicijske karte, ali u 2026. ulazi s manjim brojem novih projekata nego što ga je imao godinu ranije.

građevinske dozvaole | foto: ilustracija, screens shot DZS / Nina Šantek

Manje stanova, ali veća kvadratura

Za tržište nekretnina možda je najzanimljiviji podatak da je prema lipanjskim dozvolama predviđena gradnja 1.469 stanova, odnosno 159 manje nego u lipnju 2025. Prošlogodišnjih 1.628 stanova imalo je prosječnu površinu 94,2 četvorna metra, dok ovogodišnji prosjek od 96,7 kvadrata pokazuje da se uz manji broj planiranih jedinica njihova prosječna veličina povećala za oko dva i pol četvorna metra.

To je zanimljiv pomak jer se smanjenje broja budućih stanova događa u trenutku kada je dostupnost stambenog prostora jedno od ključnih ekonomskih i društvenih pitanja. Posebno je važno da najveći dio stanova nastaje u novim zgradama, dok dogradnje, nadogradnje i prenamjene postojećih prostora daju tek manji doprinos ukupnoj ponudi.

Građevinska dozvola, naravno, nije jamstvo da će stan doista brzo doći na tržište, ali je jedan od prvih mjerljivih pokazatelja investicijskih namjera i buduće ponude. Ako se pad iz prve polovice 2026. nastavi i u idućim mjesecima, današnje smanjenje broja dozvola moglo bi se s vremenskim odmakom pretvoriti u manji broj novih stanova na tržištu, upravo u segmentu u kojem veća ponuda može imati najveću važnost za kupce.