Stotinu godina od početka djelovanja Drage Iblera: Organizirana digitalna izložba
Povodom stotinu godina od početka djelovanja arhitekta Drage Iblera, održava se digitalna izložba iz fundusa Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU. Već je u 2021. godini održan i međunarodni znanstveni skup, a u 2023. godini je planirano i izdavanje znanstvene monografije.
Digitalna izložba ‘Arhitektura kao ideja života – pet stilskih koraka Drage Iblera’, foto: UHA
Drago Ibler je bio jedan od utemeljitelja Zagrebačkog arhitektonskog kruga, kao i stvaratelj niza antologijskih djela. Još kao student, od 1920. godine, Ibler je sudjelovao u nizu arhitektonskih natječaja u znaku socijalnih i umjetničkih izazova razdoblja.
Svojim radovima je promicao progresivna načela arhitektonskog oblikovanja u rasponu kreativnog izričaja od ekspresionizma i nove stvarnosti 1920-ih, sve do modernizma internacionalnoga stila 1930-ih godina i poetičnog funkcionalizma 1950-ih godina. Kako su objasnili iz UHA-e, i dalje su vođeni Iblerovom mišlju o arhitekturi kao ideji života koju je formulirao u okviru uvodne riječi prilikom otvaranja Prvog kongresa arhitekata Jugoslavije, izrazivši je i u sintagmi programske deklaracije grupe Zemlja 1929. godine – jer su umjetnost i život jedno.
Revalorizacija Iblerova opusa
Na znanstvenom skupu održanom 9. prosinca 2021. godine, predstavljena su nova saznanja niza međunarodnih istraživača iz Zagreba, Budimpešte, Ženeve, Essena, Ljubljane, Beograda i Mostara koji su Iblerove stvaralačke, pedagoške i strukovne pozicije sagledali u proširenom, međunarodnom kontekstu. Ideja iza svega je potaknuti revalorizaciju Iblerova opusa.
Ovom digitalnom izložbom se predstavlja hod, kretanje ili ritam Iblerova opusa – u znaku svojevrsnih stilskih koraka kojima se u sažetim vertikalnim nizovima nacrta i fotografija markiraju pojedina razdoblja njegova opusa. Njegov kreativni govor moguće je promatrati i kao antologijske međaše kojima je trajno obilježena panorama hrvatske arhitekture. Autorsku grupu čine Borka Bobovec, Iva Ceraj, Andriana Pozojević i Ana-Marija Zubović iz Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU, a izložbu možete pogledati ovdje.
