Tradicijsko tkanje: Etno platna koja mogu upotpuniti svaki suvremeni interijer
Platneni stolnjaci, prekrivke, plahte, ručnici, jastučnice… Tradicionalna platna nastala na tkalačkim strojevima svoje mjesto sve češće dobivaju u suvremenom domu. Platna poput onih izloženih u muzejima postaju ‘it’ detalji u svakom interijeru, i za svaki stil.
Hrvatski tradicijski stolnjak I foto: EtnoMotiv
Platna su dio ljudske svakodnevice. Dok se danas koriste kao dizajnerski dodaci u domovima, njihove su uloge u prošlosti bile brojne.
Etnografski muzej u Zagrebu, u kojem se nalazi Zbirka platnenog posoblja, navodi kako platna čovjeka prate od njegova rođenja do smrti. Uz neke od uporabnih funkcija platnenih predmeta navode i one običajne poput donošenja plahte kao mladenkinog miraza, prekrivanje stolnicama hrane za uskršnji blagoslov, korištenje prilikom objeda u polju te kićenje konja u svatovskoj zaprezi. Takva platna bila su dio svake seoske i gradske zajednice, a danas se čuvaju kao dio hrvatske baštine.
Zbirka Etnografskog muzeja sastoji se od predmeta koji datiraju iz druge polovice 19. stoljeća pa sve do onih koji se koriste u 21. stoljeću. Kako u opisu zbirke navode, za vrijeme formiranja prvih zbirki naglasak je bio na estetskoj vrijednosti, dok se kasnijim sabiranjem nastoji zabilježiti i osnovna namjena predmeta.
Danas se tradicijska platna i motivi sve češće mogu pronaći i u brojnim suvremenim interijerima. O njihovoj proizvodnji, načinu osmišljavanja motiva te samoj tradiciji razgovarali smo s Ivanom Hađinom u čijem Etno Motivu se danas proizvode tkanine nadahnute kulturnom baštinom.
Hrvatski tradicijski stolnjak I foto: EtnoMotiv
Proizvodnja tradicijskog platna danas
Proizvodnja platna u Europi pomalo postaje zaboravljeni postupak. Najveći postotak korištenih tkanina danas se uvozi iz istočnih zemalja, poput Indije i Indonezije. Razlog tome prvenstveno je ekonomski, jer tkanine iz tih zemalja mnogo su jeftinije od onih proizvedenih u Europi.
Ipak, u Hrvatskoj je moguće pronaći tkalačku radnju koji nije odoljela iskušenjima vremena. Mala obiteljska tvrtka smještena u Zagrebu svakodnevno stvara platna poput onih korištenih u prošlom stoljeću. U Etno Motivu svaku tkaninu stvaraju od nule, a ideje za dizajn pronalaze u starinskim uzorcima kontinenta i obale.
– Moj otac je bio profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i prije više od 25 godina je došao na ideju da pretvori tradicijske motive ručnog tkanja i veza u strojno tkanje. Nakon što je otišao u mirovinu, zatvorio je obrt i mislio da je završio s tom pričom. No, ja sam kao ekonomista u njoj prepoznala poslovnu priliku jer u tom trenutku, a ni sada, to nitko nije radio te sam odlučila krenuti ispočetka, objašnjava Ivana iz Etno Motiva.
Tkalački stroj | foto: EtnoMotiv
Tkanje novih tekstila dugotrajan je i kompliciran proces. Svaki dizajn, navode, treba pripremati i razraditi po nekoliko puta kako bi se dobio željeni tradicionalni motiv. Svaka tkanina koju proizvedu radi se od nule.
– Stroj na kojem radim je industrijski, ali nije moderniziran odnosno nije kompjuterski vođen, tako da se nacrti, priprema programa i sam program za tkanje – sve radi ručno, objašnjava Ivana. Priprema programa je dugotrajna i komplicirana jer se sastoji od bušenja tisuće rupica na foliji. Sama dužina programa ovisi o kompleksnosti uzorka; što više elemenata ima uzorak, to je sve kompliciranije za pripremu i izvedbu, dodaje.
Svoju priču Etno Motiv započeo je na industrijskom tkalačkom stroju. Kupljen je u jednoj tvornici gdje je bio namijenjen za rezanje i otpad. Stroj je imao drugu namjenu, a dugo je i stajao pa je bilo potrebno rastaviti ga, očistiti te prenamijeniti.
– Za to nam je trebalo oko 3 mjeseca i bio je to vrlo kompliciran proces budući da je teško naći majstore koji se razumiju u tkalačke strojeve, objašnjava Ivana. Proces izrade novog uzorka ovisi o njegovoj kompleksnosti, a može potrajati i do tjedan dana. No, jednom kad je program gotov samo tkanje ne traje dugo.
– To je veliki hendikep u odnosu na kompjuterski vođene strojeve jer ne možemo izraditi puno uzoraka, ali s druge strane, to je ono što nas razlikuje od masovne industrijske proizvodnje, objašnjava.
A nakon tkanja ide ručni rad.
– Krojimo, resice radimo ručno, šivamo, slažemo… Znači svaki komad tkanine prođe barem pet puta kroz ruke, dok ne bude spreman za isporuku, dodaje Ivana.
Tkalački stroj | foto: EtnoMotiv
Usklađivanje tradicije sa suvremenim interijerima
Prepoznatljivi uzorci hrvatskih nošnja, tradicijski motivi i boje koje odišu nekim prošlim vremenima stvaraju posebnu atmosferu u suvremenim interijerima. Ovisno o bojama i količini uzoraka, tkanine se prilagođavaju svakom suvremenom interijeru. No, iako je većina uzoraka žarkih boja, kolekcija Slava Etno Motiva pastelnim bojama prostoru daje posebnu toplinu. Kažu, riječ je o posebnoj kolekciji za koju su inspiraciju pronašli u babljem ljetu, kada su boje zagasitije i tiše.
– Svi uzorci su tradicijski, inspirirani hrvatskom narodnom baštinom. Narodne nošnje, tkanine za razne namjene, vezovi, ustvari bilo što tradicijsko što mi se učini zanimljivim, objašnjava Ivana te dodaje kako uvijek ima mnogo uzoraka u vidu.
Iako je mnogo uzoraka još uvijek tek ideja, noviteti su česti u promjenama boja. Motivi koji se na kraju nađu na tkaninama kulturna su baština svih krajeva.
– Koristimo motive iz svih krajeva Hrvatske, ali recimo da su najpogodniji uzorci Središnje Hrvatske, jer je tamo tkanje bilo i najrazvijenije, te su ti uzorci najbliže onomu što se može napraviti na tipu stroja kojeg imam, kaže Ivana.
Hrvatski tradicijski stolnjak I foto: EtnoMotiv
Veliku ulogu u širenju znanja o mnogim stvarima, pa tako i o kulturnoj baštini, danas imaju društvene mreže koje su se pokazale kao jedan od najboljih načina širenja informacija.
– Društvene mreže danas mogu utjecati na apsolutno sve, pa tako i na očuvanje naše bogate baštine. I ne samo očuvanje, već upoznavanje šire publike s činjenicom koliko je to bogatstvo jer mlađe generacije nemaju gotovo nikakvih saznanja o tome, smatra Ivana.
U Etno Motiv često dolaze upiti o savjetima kako tradicijsko uklopiti u suvremeno. Ivana, kako kaže, nije kompetentna svojim klijentima govoriti u smjeru dizajna interijera, ali rado im pomogne svojim mišljenjem. No, kako kaže, tkanine, teksture i uzorci su ono što svakom interijeru i domu daje toplinu, stoga smatra da bi ih svaki trebao i imati.
– Svakako da se modernom dizajnu potrebno prilagoditi, uglavnom bojama koje su najčešće minimalističke i upravo iz tog razloga sam ja u svoje tkanine unijela sivu, bež, petrolej boju i one odlično funkcioniraju u svakom prostoru, kada se pravilno odaberu. Veliki je izbor uzoraka i boja, svakako ne morate specijalno biti naklonjeni tradicijskom izričaju da bi odabrali nešto za sebe.
Hrvatski tradicijski stolnjak I foto: EtnoMotiv
