Analizirali smo koja su najbučnija područja u Splitu: Neki dijelovi grada se ističu
Dnevna i noćna buka jedan je od glavnih remetitelja mira i narušavatelja kvalitete života u velikim gradovima. U Splitu najviše buke proizvode prometnice, željeznice i industrijske zone.
Buka na području grada Splita | Screenshot/GeoHrvatska
U Splitu najglasniju buku proizvode najveće prometnice s najvećim dopuštenim brzinama vožnje motornih vozila. Buku svakako proizvode industrijske zone i pomorske luke. Također, buku proizvodi i željeznički promet na sjeveru Splita i na istočnoj obali. Najglasnija područja označena su plavom bojom što znači emitiranje buke glasnije od 75 decibela, ljubičastom od 70 do 74, crvenom od 60 do 70 i narančastom od 55 do 59 decibela. Dodatno, sve bučne ulice i industrijske zone su označene identičnim brojkama u tekstu i na karti.
Cestovni promet
Najveću buku, što se tiče cestovnog prometa, proizvodi autocesta A1 (1) do rotora na samom ulasku u Split, a iz rotora izlazi druga najbučnija Ulica Zbora narodne garde (2) koja se pretvara u Ulicu kralja Stjepana Držislava (3). Ova velika prometnica prolazi istočnim dijelom Splita u smjeru sjever-jug. Treća najbučnija ulica u Splitu je Poljička cesta (4) koja prolazi južnim dijelom Splita u smjeru zapad-istok.
Četvrta najbučnija ulica je Solinska (5) koja prolazi uz Sjevernu Luku Split. Posljednja ulica koja emitira buku veću od 75 decibela je Ulica Domovinskog rata (6). Najglasnija je u potezu od križanja s Ulicom Hrvatske Mornarice i Ulice Slobode do križanja s Ulicom Zbora narodne garde.
Treba naglasiti kako je podosta križanja u gradu označeno plavom bojom iako ulice koje se križaju same po sebi nisu toliko bučne. Na kartu su plavom i ljubičastom bojom označene dvije ceste koje spadaju pod Solin i jedna koja spada pod Podstranu.
Cestovna buka u Splitu | Screenshot/GeoHrvatska
Na istočnoj strani Splita najbučnija ulica je Put Vrbovnika (7). Druga najbučnija ulica je Perunov put (8) koji se u Srinjinama pretvara u Poljičke kneževine (9). Sreća je što je većina okoline ove prometnice nenaseljena osim dijelova kroz Žrnovnicu i Srinjine. Dosta buke proizvodi i Ulica Hrvatskih velikana – Ulica kralja Petra Krešimira IV. Na karti se ističe i bučna cesta u Podstrani koju ćemo označiti bijelim crtama kako ne bi došlo do zabune sa splitskim prometnicama.
Cestovna buka na istoku Splita | Screenshot/GeoHrvatska
Na splitskom dijelu Čiova kod Slatina, najbučnija prometnica je Bana Jelačića (11) koja se u mjestu Slatine pretvara u Put Porta (12) te u Zvonimirovu obalu (13). Spoj triju ulica se najvećim dijelom proteže uz more sjeverne strane otoka Čiova.
Cestovna buka na Čiovu | Screenshot/GeoHrvatska
Željeznički promet
Split ima poprilično dobro riješenu kontrolu buke željezničkog prometa jer većina gradske željeznice prolazi kroz tunele i ispod grada. Vlakovi su na površini samo na kolodvorima i pri samom ulasku u grad. Najveću buku proizvodi kolodvor Split Predgrađe na sjevernoj strani grada. Nalazi se u neposrednoj blizini Brodogradilišta Split. Buku proizvodi i Željeznički kolodvor Split u samom centru grada na Istočnoj obali. Željeznički promet stvara buku na sjeveroistočnom ulazu u grad jer tada prometuje na površini zemlje.
Željeznička buka u Splitu | Screenshot/GeoHrvatska
Industrijska buka
Najglasniju industrijsku buku u Splitu proizvodi Reciklažno dvorište Karepovac (14) na istočnom dijelu grada. Prema karti, reciklažno dvorište emitira buku veću do 70 decibela. Okolina reciklažnog dvorišta nije pretjerano naseljena. Drugo najbučnije industrijsko područje u Splitu je Brodogradilište Split (15) koje mjestimično emitira buku do 70 decibela, ali većinom do 60.
Buku do 60 decibela emitira i Sjeverna Luka Split (16). Posljednji dio Splita koji prema karti emitira industrijsku buku je Trajektna luka Split (17) s trajektnim pristaništima u blizini splitske Rive. Svakako, buka dolazi od prometa velikih brodova.
Industrijska buka u Splitu | Screenshot/GeoHrvatska
