Može li se spasiti Trg hrvatskih branitelja u Petrinji?
Sanaciju počinjene štete u urbanističkom smislu moguće je provesti ponovnom uspostavom urbarhitektonskog konstitutivnog okvira trga na njegovoj južnoj strani, to znači izgraditi ponovno građevinu javne namjene, koja će obuhvatiti sadržaje primjerene gradskom centru i potrebama građana, smatra arhitekt Davor Salopek.
Foto: DAZ
Arhitekt praktičar Davor Salopek, jedan od projektanata robne kuće Petrinjka, osvrnuo se na opustošen prostor Trga hrvatskih branitelja u Petrinji, pokušavši dati odgovor može li se Trg uopće spasiti. Njegovu analizu prenosimo u cijelosti.
– Već neko vrijeme svjedočimo opustošenom prostoru Trga hrvatskih branitelja u Petrinji, koji je izgubljen štetnim rušenjem robne kuće Petrinjka, njegove južne prostorne odrednice.
Gradonačelnik Petrinje, inspirator i “urbanist” rušenja , kako reče, “tog rugla”, nedavno je izjavio, da bi taj trg trebao biti prozračan. Upravo to je i postigao, trg je toliko prozračan, da ga više uopće nema. Razorena je i uklonjena građevina, koja je definirala njegovo južno pročelje s pasažem, kroz koji se poslovni Trg hrvatskih branitelja pretapao u manji Trg učitelja, okružen stambenim zgradama.
Urbanistička šteta
Svu apsurdnost upropaštavanja armirano betonski definiranog prostora od 3.700 m2 robne kuće, koji je mogao uz minimalne adaptacije odmah primiti bilo koji od sadržaja potrebnih gradu, pokazuje kontejnerski smještaj važnih gradskih sadržaja na susjednom Trgu učitelja, koji su utiskani u kontejnere pojedinačne površine cca 15 m2 ( radi se o Zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Sisku, Ispostavi za katastar nekretnina Državne geodetske uprave, Matičnom uredu SMŽ, Upravnom odjelu za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje SMŽ , Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu i ruralni razvoj SMŽ…)
Opseg štete nastale rušenjem zgrade Petrinjke obuhvaća u prvom redu urbanističku štetu, zbog nestajanja Trga hrvatskih branitelja, financijsku štetu gubitka armiranobetonske zdrave prostorne strukture, financijsku štetu troškova rušenja nadzemnog dijela, koje je trajalo mjesec dana, te društvenu štetu izgubljenog vremena u procesu oporavka gradskog centra, za koji će trebati puno više vremena, od vremena, u kojem se moglo adaptirati raspoloživi prostor građevine za trenutne potrebe grada.
Može li doći do sanacije?
Izgubljeno vrijeme nije moguće nadoknaditi. Sanacija financijske štete nije moguća, jer je šteta već nastala.
Međutim, sanaciju počinjene štete u urbanističkom smislu moguće je provesti ponovnom uspostavom urbarhitektonskog konstitutivnog okvira trga na njegovoj južnoj strani, to znači izgraditi ponovno građevinu javne namjene, koja će obuhvatiti sadržaje primjerene gradskom centru i potrebama građana. Obzirom da se rušitelji za sada nisu odlučili na rušenje podrumske konstruktivne strukture , armiranobetonskih stropnih ploča na armiranobetonskim gredama sa stupovima u rasteru 10 x 10 metara, atomskim skloništem i armiranobetonskom temeljnom pločom, očekivati je ,da će ta podzemna prostorna sazdanost (svjetle visine 4 m) poslužiti kao upotrebljiv prostor, te kao oslonac za novu nadzemnu gradnju u istom rasteru, poželjne i primjerene namjene.
Kako je uopće moglo doći do rušenja Petrinjke?
O tijeku devastacije gradskog trga rušenjem robne kuće Petrinjka, kao i o apelu petrinjskih inženjera, kojim se pokušalo spriječiti taj štetočinski prostorni zahvat, već smo izvijestili . Kako je uopće moglo doći do tako nerazumnog poteza? Mislim, da je naše Društvo sa svojom Vlasti , nažalost, još uvijek upregnuto u politički motivirano odlučivanje, koje za takve poteze pronalazi rješenja izvan Zbilje, ignorirajući meritorne sudove osoba dokazane stručnosti i neupitnog morala, zaključio je Salopek na stranicama Društva arhitekata Zagreba (DAZ).
