Izmjene GUP-a predlažu otvaranje zagrebačkih potoka, prvi na redu jedan na zapadu grada
Drugi od tri glavna cilja za izmjene i dopune zagrebačkog GUP-a, ‘Zagreb zeleniji grad’ između ostalog obrađuje pitanje potoka koji u urbanom dijelu grada još uvijek imaju otvoreni tok. Brojni potoci koji smjerom povezuju podsljemensku sa savskom zonom krajem 19. i u 20. stoljeću bili su kanalizirani i regulirani, dok je u međuvremenu osviješteno kako su vrijedni elementi zelene i plave infrastrukture grada. Budući da su neki potpuno zacijevljeni i prekriveni prometnicama, prijedlogom GUP-a promijenjene su odredbe koje su predviđale zatvaranje brojnih zagrebačkih potoka, a za potok Črnomerec zatražila se i sasvim nova kategorija namjene.
Odlukom o izradi izmjena i dopuna koju je usvojila Gradska skupština definirana su tri glavna cilja izmjena i dopuna GUP-a Grada Zagreba. Prvi od ciljeva odnosi se na javne potrebe i javni interes, drugi na Zagreb kao zeleniji grad, a treći na revalorizaciju i unapređivanje prostornih kvaliteta. Tu se prije svega teži poboljšanju prostornih kvaliteta kako bi se ostvario uravnoteženi prostorni razvoj. U sklopu drugog od ciljeva, ‘Zagreb zeleniji grad’, posebno je obrađeno pitanje potoka koji u urbanom dijelu grada još uvijek imaju otvoreni tok. Za jedan zagrebački potok čak se zatražila sasvim nova kategorija namjene površina.
Otvaranje potoka
Niz Medvednicu se slijeva veliki broj potoka koji svojim pravcem sjever-jug povezuju podsljemenske zone sa savskom zonom. Ti potoci, rekao je ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Nikša Božić, smatraju se posebno vrijednim elementima zelene i plave infrastrukture grada, zbog čega im se u prijedlogu izmjena i dopuna GUP-a odlučilo posvetiti posebnu pažnju.
Krajem 19. i za vrijeme 20. stoljeća brojni potoci su kanalizirani i regulirani, a neki su tada čak potpuno zacijevljeni i prekriveni prometnicama. Važećim GUP-om predloženo je planirano zacjevljivanje niza potoka koji i dalje imaju otvoreni tok pa se prijedlogom izmjena i dopuna GUP-a koji je još kratko na javnoj raspravi nudi odgovor.
– U skladu sa zahtjevima Hrvatskih voda, ali i sa suvremenim pristupima u urbanističkom planiranju izmjenama GUP-a svi otvoreni potoci se planiraju kao otvoreni te se dodatno štite zaštitnim pojasom u kojem je moguće uređenje parkova i gradnja pješačkih i biciklističkih staza. Na osobito vrijednim područjima predviđeno je i da se vodotoci sa zaštitnim koridorom uređuju pejsažno u skladu s načelima renaturalizacije. Tako potoci, kao ekološki koridori, postaju nezamjenjive prirodne veze u budućoj mreži zelene infrastrukture grada, rekao je Božić.
Nova kategorija namjene Črnomerca
Prijedlogom izmjena i dopuna GUP-a, objasnio je Božić, mijenjane su odredbe koje su predviđale zatvaranje potoka Črnomerca, Kustošaka i Dubravice, kao i prispajanje potoka Kustošaka u zatvoreni potok Črnomerec. Isto tako, dok je kroz smjernice za izradu UPU-a za potoke Dubravicu i Starču predviđena je i renaturalizacija, za potok uz ulicu Ravnice preispitivat će se mogućnost otvaranja potoka te za potok Bliznec afirmacija parkovnog poteza. Za potok Črnomerec, posebno se tražila sasvim nova kategorija namjene.
– Dodatno, uz potok Črnomerec dodana je nova kategorija namjene površina – Zeleni i infrastrukturni koridor (ZIS) što podrazumijeva kombiniranje izgrađenih elemenata prometne i druge infrastrukture s otvorenim tokom potoka. Na površinama ove namjene moguća je gradnja linijskih infrastrukturnih i prometnih građevina pri čemu se prednost daje javnom, pješačkom i biciklističkom prometu uz predviđeno zadržavanje otvorenog toka potoka, zaključio je Božić.
Sukladno promjeni kategorije cijelog koridora potoka Črnomerec, napomenuo je, izmijenjena je i kategorija planiranog mosta u nastavku tog koridora pa je, sukladno tome, takozvani ‘istočni Jarunski most’ sada planiran ne kao most za kolni promet, već isključivo kao pješačko-biciklistička poveznica SRC-a Jarun i SRC-a Mladost s Arenom Zagreb i prostorom južno od Save.
Više o ostalim ciljevima prijedloga izmjena i dopuna GUP-a pročitajte ovdje.