Ostavština Vladimira Šobata koji se 70-ih kultnim naslonjačnjem uvukao u domove i srca cijele Jugoslavije
Vladimir Šobat i Vlado Petričević oblikovali su 1971. godine naslonjač ‘Lovac Luka’ za tvornicu namještaja ‘Oriolik’ iz Oriovca. Kroz godine je stekao kultni status i našao se u tisućama domova diljem bivše države. Rađen je kombinaciji drva i kože, a velika doza udobnosti i stila ono je što ga svrstalo među najtraženije komade namještaja na našim prostorima. Važan je dio Šobatove ostavštine na koju nakon njegove smrti u 82. godini podsjeća Društvo arhitekata Zagreb čiji je bio aktivan član.
Vladimir Šobat |foto: Društvo arhitekata Zagreb
Društvo arhitekata Zagreb oprostilo se od Vladimira Šobata, velikog arhitekta, urbanista i dizajnera koji je preminuo u 82. godini. Iza njega ostaje veliko nasljeđe, ali po jednom ostvarenju pamtit će ga generacije.
Lovac Luka
Naime, iako je bez sumnje dao velik doprinos urbanizmu i arhitekturi, Vladimir Šobat je ostavio velik trag i u industrijskom dizajnu. Njegova garnitura za sjedenje ‘Lovac Luka‘ koju je projektirao s Vladimirom Petričevićem osvojila je nagradu VII. Zagrebačkog salona i postala dio stalnog postava Muzeja za umjetnost i obrt.
Radi se o naslonjaču velikih dimenzija čije su sjedište i nasloni presvučeni kožom. Ipak, zbog dobro promišljene konstrukcije bilo ga je jednostavno složiti i transportirati, čemu svjedoči i to da je dolazio zapakiran u kutiji dimenzija 40x80x81. Kutiju su također dizajnirali autori naslonjača.
Bio je to inovativan koncept na našim prostorima za vrijeme u kojemu je nastao, a koji je danas prihvaćen od velikih kompanija za proizvodnju i prodaju namještaja. Kroz godine je stekao kultni status i našao se u tisućama domova diljem bivše države.
Naslonjač Lovac Luka | foto: zbirka Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb
Kutija za naslonjač Lovac Luka | foto: zbirka Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb
Životni put
Vladimir Šobat rođen je u Osijeku 1942., a život je proveo u Zagrebu. Studij arhitekture započeo je 1962. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a diplomirao 1969. na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, u klasi profesora Jurja Neidhardta. Svoju strast prema arhitekturi dodatno je razvijao pohađajući Majstorsku radionicu Drage Galića te postdiplomski studij ‘Graditeljsko nasljeđe’.
Nakon diplome, Vladimir Šobat započeo je profesionalnu karijeru kao samostalni dizajner u Centru za industrijsko oblikovanje, potom je radio kao projektant voditelj u Interinženjeringu. U razdoblju od 1980. do 1984. godine bio je voditelj investicija za izgradnju Tvornice prednapregnutih elemenata Pojatno te voditelj projektnog biroa za visokogradnju u sklopu G.P. Viadukt.
Bogata karijera
Većinu karijere, 1984. do 2006. godine, radio je kao konzultant voditelj i glavni projektant u Konzalt Ing gdje je sudjelovao na mnogim značajnim projektima, uključujući Sveučilišnu bolnicu u Zagrebu 1984.-1992., Hrvatsku bolnicu u Novoj Biloj, dogradnju dvorane OŠ Petar Zrinski u Zagrebu, dogradnju bolnica u Koprivnici te Kliničke bolnice Merkur u Zagrebu.
Iz Društva arhitekata Zagreb ističu njegov veliki doprinos urbanizmu, arhitekturi i dizajnu koji je obilježen sudjelovanjem u brojnim natječajima, na kojima je osvojio značajna priznanja i nagrade. Među njima se ističu prve nagrade za Urbanistički projekt Banja Luka i Poslovno trgovački centar Zenit u Banja Luci (s Edvinom Šmitom), ulaz u uži krug na natječaju za centar Lausanne u Švicarskoj (s Brankom Horvatom), otkup za Kulturni centar u Skopju (s Mladenom Anđelom i Edvinom Šmitom), treća nagrada za skulpturu Vladimira Nazora “Cvrčak” u Zagrebu (s Anom Šobat).
Zaslužio je i posebno priznanje za AS dizajn – školski namještaj u Ljubljani (s Edvinom Šmitom), otkup na drugom stupnju natječaja za Autobusni kolodvor u Zagrebu (s Nenadom Ostrogovićem).
Pročitajte ovdje veliki životni intervju s akademikom Andrijom Mutnjakovićem.
