Nikša Božić u bauštela.hr podcastu: Sve o izmjenama zagrebačkog GUP-a, Gredelju, zelenilu i zapadnoj obilaznici
U trinaestoj epizodi Bauštela podcasta gost je bio ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, arhitekt i urbanist Nikša Božić. Što je to GUP i koja su tri cilja izmjena, što se događa s Gredeljom i sa željezničkim prometom, zašto je urbanistička situacija delikatna i što će biti s pješačkim zonama, sve su to bile teme na koje je dao odgovore.
Nikša Božić u Bauštela podcastu | Bauštela.hr
U trinaestoj po redu epizodu Bauštela.hr podcasta gostovao je ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, arhitekt i urbanist Nikša Božić. Goruće pitanje o GUP-u jedna je od glavnih zagrebačkih tema, a postavlja se pitanje koliko javnost i građani uopće znaju što je to GUP i koji dio obuhvaća.
– GUP je glavni planski dokument na području grada Zagreba. On se prema zakonu donosi za građevinsko područje središnjeg naselja velikih gradova. Mi imamo i tzv. plan višeg reda, to je prostorni plan grada Zagreba koji pokriva cijelo područje grada, znači uključivo i ova ruralna područja Sesveta, odnosno Brezovice. Međutim, GUP je glavni planski dokument za ovo središnje urbano područje. Najlakše je to objasniti unutar obilaznice grada i gore građevinsko područje prema Medvednici, rekao je Božić.
Kako GUP praktički definira prostore na kojima se može graditi i definira kako se može graditi, vrlo je bilo bitno naglasiti važnost dvaju priloga, a to su plan namjene površina i urbana pravila.
– On ima cijeli niz tehničkih karata, ali ja bih rekao da su nekakvoj generalnoj publici najvažnija dva priloga, to je plan namjene površina i urbana pravila. Plan namjene površina definira što se može graditi, znači zone industrije, poslovne zone, stanovanje, parkovi i sl. Urbana pravila definiraju način, odnosno kako se može graditi. Ja volim slikovito reći, stanovanje vam je i neboder na Travnom i kuća u Donjoj Dubravi. Urbana pravila definiraju na neki način morfologiju grada. To je ta naš glavni dokument koji je i provedbeni dokument, rekao je Božić.
Izmjene GUP-a imaju tri cilja
Zadnje izmjene GUP-a bile su 2016. godine i jasno je postalo da je vrijeme za nove promjene jer je riječ o bitnom dokumentu koji se stalno mora nadopunjavati i unaprijeđivati. Izmjene će biti usvojene ove godine, prvi put u osam godina.
– Postorno planiranje je dugoročno i nekakav planski horizont ovakvog tipa planova je nekakvih 15 do 20 godina. To kaže i teorija prostornog planiranja. Takav planski dokument treba na neki način pratiti život i teorija prostornog planiranja isto tako kaže da bi svakih 4 do 5 godina trebalo raditi nekakvu reviziju, poručio je Božić.
Nadalje, istaknuo je tri cilja izmjene GUP-a i svaki je dodatno pojasno.
Prvi cilj odnosi se na javni interes i javne potrebe. Ističe se važnost područja gdje nedostaje javnih i društvenih sadržaja, a planirane su i nove zone društvene namjene poput vrtića i škola.
– Sustavno smo analizirali područja gdje nedostaje javnih i društvenih sadržaja. I tu nam je jako pomogla suradnja s vijećima gradskih četvrti i planiran je cijeli niz novih zona javne i društvene namjene, za izgradnju škola, vrtića, ali i drugih sadržaja javne i društvene namjene, i to prvenstveno u onim dijelovima grada gdje ubrzanu izgradnju stambenih sadržaja nije pratila izgradnja javnih i društvenih sadržaja.
Zeleniji Zagreb i borba protiv klimatskih promjena
U okviru drugog cilja planiran je ‘zeleniji’ Zagreb koji po tom pitanju dobro kotira među drugim europskim metropolama.
– Mi smo stvarno pošli od toga da Zagreb je jedan od najzelenijih europskih gradova, ali stvar može biti i bolja. Isto tako smo sustavno planirali parkove, odnosno javne zelene prostore u onim područjima gdje oni nedostaju. Recimo, afirmirali smo potoke, više ne planiramo zatvaranje, odnosno kanaliziranje potoka. Ima cijeli niz drugih planskih rješenja, rekao je Božić.
Istaknuo je i problem betonizacije te da je u okviru ovog cilja bitna borba protiv klimatskih promjena da se ne bi dogodile neželjene posljedice poput poplava na hrvatskoj obali ili u bosansko-hercegovačkoj Jablanici.
– Volim reći u okviru ovog cilja, borba protiv utjecaja klimatskih promjena započinje na pojedinačnoj čestici. Mi smo sustavno povećali onaj minimum prirodnog terena koji je potrebno ostvariti na pojedinu česticu, jer imali smo urbana pravila gdje je bilo moguć e 100 posto sagraditi i betonirati česticu. I onda se čudimo rpoplavama kakve smo imali i mi u Zagrebu, ili smo imali, evo sada prije nekoliko dana, ove nesretne i u Bosni i kod nas na obali.
U okviru trećeg cilja se zapravo preispituju planska rješenja.
– U okviru ovog trećeg cilja smo sustavno izmijenili urbana pravila uvjetegradnje, ali i neka rješenja koja su dovodila do nereda u prostoru. Smatramo da u nekim predjelima grada stvarno više nemamo obilježja održivog prostornog razvoja, to nema ni obilježja nekakvog elementarnog sklada, što bi se očekivalo od prostora kojeg osmišljavate planski.
Zagreb treba obnovu Gredelja
Napuštena Industrijska zona Gredelj najbliža povijesnoj jezgri prostire se između Branimirove i Vukovarske te željezničkog i autobusnog kolodvora. Ta površina od 45 hektara jedan je od najvažnijih prostornih potencijala Grada Zagreba i udaljena je od centra svega 15 minuta hoda. Uređenje ovog prostora prilika je da se riješi jedan od najvećih urbanističkih problema Zagreba – nepovezanost sjevera i juga, koji su zbog željezničke pruge spojeni u samo tri točke.
– To su gotovo najvažniji dijelovi grada, pa im je potrebno pažljivo pristupiti, pogotovo Gredelju. Jako dugo se čeka na revitalizaciju tog područja, ali tu grad nije sam. Znači, rješavati Gredelj odvojeno od željezničke pruge jednostavno nema smisla. I tu je potrebna suradnja s državnim tvrtkama koje upravljaju tom infrastrukturom, da se donese odluka na kojoj koti je ta željeznička pruga i kako to gradsko tkivo Donjeg Grada možemo povezati s Trnjem preko prostora Gredelja, pojasnio je Božić.
Renovacija željeznice, izgradnja zapadne obilaznice
Željeznički zagrebački promet čeka na svoje bolje dane i riječ je o vrlo bitnom načinu prijevoza koji bi mogao biti učinkovitiji od tramvaja. Već neko vrijeme vode se javne rasprave o izgradnji željezničke obilaznice oko Zagreba te o denivelaciji pruge u središtu grada. Ističe se i problem Glavnog kolodvora koji bi mogao dobiti svoje novo ‘mjesto stanovanja’ i vinuti se u ‘zrak’.
– Prioritet je zapravo ostvarivanje zapadne teretne obilaznice. Imamo na istoku obilaznicu koja od Svesveta preko Čulinca ide prema Ranžirnom kolodvoru, zapadnu još nemamo. Dok to ne rješimo, nama zapravo cijeli teretni promet ide kroz središte grada i onemogućuje nam bilo kakvo ozbiljno promišljanje o budućnosti tog čvora, osvrnuo se Božić.
Problemi urbanističkog planiranja i komasacija
Kad se spomene urbanizacija onda se najčešće misli na velike gradove i Zagreb je kao glavni grad uvijek u žiži zbivanja. Urbanistička situacija je delikatna, povezana je politikom i zakonima, ali nije sve tako crno. Još uvijek Hrvatska dobro stoji na razini prostornog planiranja, dok je puno ozbiljniji problem na visokoj razini urbanističkog planiranja.
– Urbanizam je takav da je situacija izazovna. Zakonodavni okvir često ne omogućuje da se naši stavovi realiziraju. Često ponavljam da na razini prostornog planiranja dosta dobro funkcioniramo. Znači, kad govorimo o našim prostornim planovima županija i gradova, kontroliramo prostore koje treba štititi, širenje građevinskih područja i osiguravamo prostore za važnu infrastrukturu, poručuje Božić.
Kako kaže, nama devastacije, odnosno problemi počinju na ovoj razini urbanističkog planiranja.
– Mi na razini nižoj od prostornog plana nekog malog grada ili niže od GUP-a velikog grada, imamo jedino taj urbanistički plan uređenja koji je zapravo jedan potpuno substandarni plan. I to je plan koji nam je rješenje za sve ove detaljnije probleme. Znači to je plan koji bi trebao biti i plan koji se koristi za središnje naselje malog grada, nekakvo novo naselje, neizgrađeno građevinsko područje, povijesnu cijelinu, povijesnu ruralnu cijelinu, itd., kaže Božić.
Istaknuo je i problem velikog broja vlasnika na određenoj parceli, a to bi se moglo riješiti pravednijom raspodjelom, odnosno urbanom komasacijom. Građani, odnosno vlasnici na neki način osjećaju nepravdu jer je na njihovu parcelu došla cesta, park ili nešto drugo. Tu se otvara i pitanje zašto više nema provedbe urbane komasacije u Zakona o prostornom uređenju i zašto zakonodavci ‘bježe’ od toga.
– Moramo uvesti sistem nekakve pravednije raspodjele i tereta javnih prostora, javnih sadržaja i učinkovite provedbe urbanističkih planova. Probleme zapravo nalazimo u izgrađenim prostorima gradova gdje nemamo uopće učinkovite alate za preobrazbu, za transformaciju nekakvih prostora, sanaciju prostora, bespravne gradnje, itd, istaknuo je stručnjak.
Pješačke zone i oživljavanje centra grada
Zagreb je davnih godina počeo rješavati problem manjka pješačkih zona, ali nakon pretvaranja Trga bana Jelačića u pješačku zonu, taj proces se poprilično usporio. Zagrebačka vlast želi stvoriti što više pješačkih oaza, ali nailazi na negodovanja građana. Sličan primjer imao je i danski Kopenhagen dok se ljudi nisu navikli na novu situaciju.
– Stav je ove gradske vlasti, a i nas u Zavodu, da treba ići s pametnim širenjem pješačkih zona. Imamo problema sa središtem grada, koje nije onoliko živo koliko bismo htjeli da bude. Naravno da je tome doprinio i potres i sve što se događalo. Prostora ima i treba ga pažljivo širiti, zaključio je Božić.
Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta.
