Kratka rijeka, važna prometnica: Hrvatske ceste saniraju još jedan most u blizini Zagreba
Pokrenut je projekt sanacije mosta preko rijeke Gradne u Samoboru, na državnoj cesti DC231, vrijedan 230.000 eura. Most će proći kroz opsežnu obnovu koja uključuje uklanjanje dotrajale kolničke i betonske konstrukcije, reprofilaciju rasponske ploče, ojačanje upornjaka te ugradnju nove armiranobetonske ‘ljuske’. Predviđena je i sanacija oštećenog betona hidrorazaranjem, injektiranje pukotina epoksidnom smolom te ugradnja novog kolničkog sloja i drenažnih sustava.
most preko rijeke Gradne, Samobor | Foto: Canva ilustracija, Grad Samobor
Nastavlja se val modernizacije i rekonstrukcije hrvatskih prometnica, od autocesta do mostova. Jedan od novih zahvata je i sanacija mosta preko rijeke Gradne u Samoboru, na državnoj cesti DC231, za koju su Hrvatske ceste raspisale natječaj za izvođača radova u iznosu od 230.000 eura.
Most povezuje Ulicu grada Wirgesa i premošćuje vodotok pod kutom od približno 80 stupnjeva. Rasponska konstrukcija izvedena je kao armiranobetonska ploča u jednom rasponu, dužine 11,5 metara, u statičkom sustavu proste grede. Ukupna duljina mosta iznosi 13,92 metra, a oslanjanje konstrukcije na ležištima izvedeno je preko betonskih zglobova. Na mostu nisu ugrađene prijelazne naprave.
Prometni profil i upornjaci
Prometnica preko mosta sastoji se od dva traka, širine sedam metara. Obostrano su izvedeni pješački hodnici širine 1,70 metara, pa ukupna širina mosta iznosi 10,4 metra. Na hodnicima se nalazi pješačka ograda izrađena od kvadratnih čeličnih cijevi visine 100 centimetara. Odbojna ograda, međutim, nije ugrađena.
Upornjaci mosta masivni su, izvedeni od nearmiranog betona. Umjesto krila, izvedeni su potporni zidovi koji štite korito od erozije i osiguravaju stabilnost obalnog dijela. Čelni zidovi upornjaka visoki su 2,25 metra, a njihova duljina iznosi 11,3 metra. Iako podaci o temeljenju nisu dostupni, pretpostavlja se da je riječ o plitkom temeljenju na temeljnim stopama.
Na nizvodnoj strani mosta ovješena je čelična zaštitna cijev promjera 600 mm, kroz koju prolaze elektroinstalacije. Na uzvodnoj strani postavljena je druga čelična zaštitna cijev u kojoj se nalazi HDPE vodovodna cijev te dodatni kabel elektroinstalacija.
most preko rijeke Gradne, Samobor | Foto: eojn
Uklanjanje postojećih elemenata
Prema projektu koji je izradila tvrtka Urbane Ideje, predviđeno je uklanjanje kolničke konstrukcije, betonskog nadsloja iznad hidroizolacije, pješačkih ograda te betona hodnika. Rasponska ploča reprofilirat će se betonom ili sanacijskim mortom. Nova ploha oblikovat će se u poprečnom padu od 2,5 posto prema nizvodnoj strani, u skladu s prilaznom trasom ceste iz smjera Bregane.
Kako bi se omogućila promjena nivelete, uklanjaju se postojeće konzole hodnika i izvode se nove. Kolnička ploha u sredini raspona snižava se za sedam centimetara, dok širina kolnika ostaje sedam metara. Uklapanje u cestovni profil izvodi se na dužini od 10 metara na oba prilaza mostu.
Na upornjacima je predviđeno uklanjanje površinskog sloja betona debljine 15 centimetara te izvedba nove armiranobetonske ‘ljuske’ iste debljine, čime će se osigurati trajnost i nosivost konstrukcije. Nova armatura sidrit će se u postojeći beton, a sprezanje dvaju slojeva postiže se ugradnjom sidrene armature i armaturne mreže.
Sanacija betonskih elemenata
Sanacija betona započinje pranjem površina vodom pod pritiskom od 800 bara, čime se uklanjaju slabi dijelovi i utvrđuje dubina oštećenja. Degradirani beton uklanja se hidrorazaranjem vodom pod pritiskom od 2.000 do 2.500 bara.
Na mjestima gdje je potrebno ugraditi sloj deblji od pet centimetara koristi se beton, dok se tanji slojevi reprofiliraju polimercementnim ili epoksidnim mortom. Pod oštećenim elementima podrazumijevaju se dijelovi s ljuštenjem, odlamanjem, karbonatizacijom ili kontaminacijom kloridima.
most preko rijeke Gradne, Samobor | Foto: eojn
Injektiranje pukotina
Pukotine šire od 0,3 milimetra saniraju se injektiranjem dvokomponentne epoksidne smole. Injekcija se izvodi preko ugrađenih ‘pakera’ pod pritiskom do 20 bara.
Prije postupka, pukotine se čiste, označavaju i zatvaraju epoksidnim mortom, kako bi se osigurala nepropusnost tijekom injektiranja. ‘Pakere’ se nakon sanacije uklanjaju ili odrezuju, opisano je u tehničkoj dokumentaciji.
Ugradnja betona
Izvođač je dužan najmanje 15 dana prije početka radova dostaviti plan betoniranja nadzornom inženjeru. Plan mora sadržavati popis opreme i radne snage, shemu redoslijeda radova te dinamiku ugradnje betona.
Beton se transportira isključivo u kamionu-miješalici uz stalnu agitaciju, a na mjesto ugradnje doprema se betonskom pumpom. Nadolijevanje vode tijekom transporta strogo je zabranjeno, a konzistencija betona može se prilagoditi samo dodavanjem superplastifikatora. Površine za betoniranje moraju biti očišćene i pripremljene, a dimenzije, armatura i visinske kote provjerene.
Sanacija gornje strane rasponske ploče
Kolnička ploča sanira se uklanjanjem postojećeg kolničkog sloja, hidroizolacije i oštećenog betona. Nova ploha oblikuje se s poprečnim nagibom od 2,5 posto prema nizvodnoj strani, dok se ispod pješačkog hodnika izvodi dodatni nagib od 2,0 posto.
Najniža točka u poprečnom presjeku nalazi se ispred rubnjaka, gdje se ugrađuje drenažni kanalić. U uzdužnom smjeru izvodi se konveksna niveleta s radijusom vertikalne krivine od 225 metara.
Ojačanje upornjaka
Na čelnim zidovima uklanja se sloj betona debljine 15 centimetara, nakon čega se ugrađuje novi armirani sloj iste debljine. Spajanje novog i postojećeg betona postiže se sidrenjem armature te ugradnjom armaturne mreže Q-785. Za sidrenje se koriste L-ankeri promjera 10 milimetara, učvršćeni u postojeći beton u rupe dubine 20 centimetara.
Radovi na upornjacima izvode se u dvije faze, uz istovremeno odvijanje prometa. Kako bi se omogućio preklop između faza, središnjih 50 centimetara zida ostavlja se nezabetonirano u prvoj fazi, a popunjava se u drugoj. Niče novi cestovni most na trasi prema moru, a više o tome pročitajte ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
