Novi zagrebački GUP u praksi: Trešnjevka će biti ‘zelenija’, evo što se sve točno mijenja

A- A+

5. listopada 2025.

Novosti

Luka Bumbak

A- A+

Nakon mjeseci i mjeseci rasprava i usuglašavanja, novi zagrebački GUP napokon je usvojen i stupio na snagu u rujnu. Dokument donosi više javnih površina, strože mjere zaštite zelenih zona te nove urbanističke standarde stanovanja i planiranja. Evo što sve to konkretno znači za Trešnjevku – sjever i jug, jedan od najvećih kvartova u Zagrebu.

Trešnjevka, Zagreb | Foto: Grad Zagreb

Novi zagrebački GUP bio je u fokusu rasprava gotovo godinu dana, od nesuglasica s Ministarstvom oko izmjena i dopuna pa sve do rujna, kada je dokument napokon usvojen i stupio na snagu. Riječ je o najvažnijem prostorno-planskom dokumentu za uže urbano područje grada, donesenom još 2007., a do danas mijenjanom četiri puta.

Novosti donose povećanje javnih površina, unaprjeđenje prometne infrastrukture, ekološke standarde te strožu zaštitu postojećih naselja i parkovne arhitekture. Ujedno se omogućuje primjena novih urbanističkih rješenja temeljenih na prirodi i uvode viši standardi stanovanja.

Kako će sve izgledati u praksi, ostaje za vidjeti. No vladajuća stranka Možemo već se na svojim stranicama pohvalila GUP-om, istaknuvši najvažnije promjene za pojedine gradske četvrti. Evo pregleda onoga što čeka Trešnjevku – sjever i jug, jedan od najvećih kvartova metropole.

Uređenje kontakta s Donjim gradom i zeleni koridori

Kako bi se smanjila preizgrađenost i povećala kvaliteta prostora, uvedeno je novo pravilo 2.9.1. koje se odnosi na uređenje i urbanu obnovu područja visoke gradnje u kontaktnim zonama prema Donjem gradu. Ova regulativa obuhvaća dijelove četvrti Črnomerec i Trešnjevka – sjever, a donosi smanjenje gustoće gradnje, povećanje minimalnog udjela prirodnog terena te ukidanje iznimki koje su sa stručnog stajališta procijenjene kao neopravdane.

Poseban naglasak stavljen je na potok Črnomerec, gdje je na potezu od Ilice do Save formiran zeleni infrastrukturni sustav u dužini od četiri kilometra. Promjenom odredbi koje su ranije predviđale zatvaranje potoka, omogućeno je formiranje zelenog koridora koji povezuje tri gradske četvrti, Črnomerec, Trešnjevku – sjever i Trešnjevku – jug. Time se osigurava dugoročno očuvanje prirodnog prostora i bolja povezanost zelenih zona u gradu.

Trešnjevka Jug, Zagreb | Foto: Možemo

Nove parkovne površine u naseljima

Uz zeleni koridor, grad je planski zaštitio i prenamijenio brojne manje, ali značajne površine u javne parkove (Z1), čime se stvaraju nove mogućnosti za susjedska okupljanja i svakodnevni boravak na otvorenom. U prvoj fazi, prenamjenom je obuhvaćeno oko 8.300 kvadrata površina: uz Lošinjsku ulicu (900 kvadrata), Širokobrišku ulicu (700 kvadrata), križanje Selske i Dubovačke (1.200 kvadrata), proširenje uz Park Kate Šoljić (1.000 kvadrata), uz Lovrečansku ulicu (2.000 kvadrata), Kranjčevićevu ulicu (1.800 kvadrata) i Ogrizovićevu ulicu (700 kvadrata). Dodatno, unutar naselja poput Voltinog, neizgrađeni dijelovi stambene i mješovite namjene zaštićeni su kao vrijedne parkovne površine.

U drugoj fazi, planirano je još šire obuhvaćanje zelenih površina, ukupno oko 52.000 kvadrata. Tako su nove parkovne zone osigurane uz zgrade u ulici Luke Paljetka (10.000 kvadrata), u ulici Ivana Matetića Ronjgova (proširenje za 6.000 kvadrata), u ulici Hrgovići (6.000 kvadrata), uz Jarunsku ulicu (3.000 kvadrata) te na Knežiji, gdje se prenamjenjuju tri veće površine: uz Poljanu Dragutina Kalea (10.000 kvadrata), Vladimira Njegovana (9.000 kvadrata) i Josipa Brunšmida (8.000 kvadrata).

Osim pojedinačnih lokacija, iznimno veliki dijelovi neizgrađenih površina unutar dovršenih stambenih naselja, Knežija, Srednjaci, Prečko i druga, zaštićeni su kao trajne parkovne cjeline. Time se ne samo smanjuje gustoća gradnje, nego i osigurava ravnoteža između urbanizacije i zelenila, što u konačnici podiže kvalitetu života stanovnika.