Norveška Vlada ‘zatvorila pipu’: Izgradnja prvog svjetskog tunela za brodove stavljena na čekanje
Zaustavljen je projekt izgradnje prvog brodskog tunela na svijetu – tunela Stad, koji bi omogućio siguran prolaz kroz opasno područje obale. Naime, norveška vlada ‘zatvorila je pipu’ i odlučila odgoditi ovaj zanimljiv, ali skup projekt vrijedan preko 400 milijuna eura. Konačna odluka bit će donesena nakon što norveški parlament razmotri prijedlog vladinog proračuna, a Norveškoj obalnoj upravi naloženo je da projekt stavi na čekanje do tada. Ako se tunel počne graditi, bit će dug gotovo dva kilometra, s tunelskim portalima visokim čak 50 metara.
Stad Tunne, Norveška | Foto: Kystverket, Canva
Pompozno najavljivana izgradnja prvog svjetskog tunela za brodove doživjela je neočekivani zaokret. Naime, norveška Vlada odlučila je zatvoriti ‘pipu’ i zaustaviti projekt izgradnje Stad Tunnela, koji je trebao biti revolucionarno rješenje. Norveškoj obalnoj upravi naloženo je da projekt stavi na čekanje dok norveški parlament ne razmotri prijedlog Vladinog proračuna.
– Norveška obalna uprava prima na znanje objavu vlade. Obustavljamo svoje aktivnosti dok parlament ne završi raspravu o nacionalnom proračunu i ne dobijemo konačnu odluku. To uključuje i natječajni postupak za izgradnju brodskog tunela, rekao je ravnatelj Obalne uprave Einar Vik Arset na stranicama vladinog Kystverketa.
Vlada će predstaviti svoj prijedlog proračuna u srijedu, 15. listopada. Nakon toga slijedit će pregovori o proračunu, a očekuje se da će parlament konačni proračun usvojiti u prosincu.
Što Norveška gubi?
Za obalnu Norvešku, projekt je postao simbol inovacija i regionalnih ulaganja. Bio je dijelom sigurnosna mjera, dijelom turistički magnet, a dijelom izjava inženjerskog ponosa. Privlačan dizajn Snøhette, najpoznatije norveške arhitektonske tvrtke, obećavao je dramatične portale isklesane u stijeni i vidikovce koji su ga mogli učiniti samostalnom atrakcijom za posjetitelje.
Otkazivanje tunela razočarat će regionalne čelnike i moćni ribarski sektor, koji ga je promovirao kao vitalnu infrastrukturu za prijevoz ribe i obalnu trgovinu. Tvrtke poput Mowija, najvećeg svjetskog proizvođača lososa, nadale su se da će to smanjiti kašnjenja povezana s vremenskim uvjetima i zaštititi kvalitetu proizvoda. Odluka također naglašava ograničenja norveških zelenih ambicija. Očekivalo se da će sigurnija i kraća morska ruta pored Stada preusmjeriti teretni promet s ceste na more, smanjujući emisije i pritisak na planinske ceste u zemlji. Ta je prilika sada izgubljena, barem u doglednoj budućnosti.
tunel Stad | Foto: Kystverket
Tunel visok 50 metara
No, valja se prisjetiti kako je tunel trebao izgledati. Točnije, i dalje bi mogao tako izgledati jer je projekt pauziran, a ne službeno otkazan ili otpisan. Ono što ovaj projekt čini posebnim jest činjenica da bi to bio prvi brodski tunel u punoj veličini na svijetu. Tunel Stad bit će dug 1,7 kilometara (ukupno 2.200 metara, mjereno od vrha jedne konstrukcije do vrha na suprotnoj strani), visok 50 metara i širok 36 metara.
– Njegove dimenzije omogućit će siguran prolaz brodovima veličine obalnih linija Hurtigruten i Kystruten kroz opasne vode mora Stadhavet. Iako su u prošlosti građeni brodski kanali, nikada ranije nije izgrađen tunel ovakvih razmjera, rekli su za naš portal prije nekoliko mjeseci iz Kystverketa.
Za izgradnju tunela bit će potrebno ukloniti oko tri milijuna kubičnih metara stijene, što odgovara približno 5,4 milijuna kubičnih metara miniranih stijena ili 750.000 kamionskih utovara. Procijenjeni trošak izgradnje iznosi 5,04 milijarde norveških kruna, odnosno 425 milijuna eura, a radovi će trajati oko pet godina.
tunel Stad | Foto: Kystverket
Suvremena tehnologija
Kako kažu iz Kystverketa, tunel bi trebao nalikovati velikoj, dugoj planinskoj špilji, a ne klasičnom tunelu. U njegovoj izgradnji koristit će se najsuvremenija tehnička rješenja. Gornji dio tunela isklesat će se na način sličan izgradnji cestovnih tunela. Nakon toga slijedi miniranje u dubinu, sloj po sloj, metodom poznatom kao bench mining. Tijekom izgradnje vjerojatno će na oba kraja tunela privremeno biti ostavljene tzv. doorstop barijere – što znači da se neće minirati do konačne konture na -12 metara. Time će se spriječiti prodor vode i tunel održati suhim, iako je većim dijelom ispod razine mora.
Ako se počne graditi, jedan od najvećih građevinskih izazova bit će izgradnja tunelskih portala. Oni će biti jednako veliki kao i sam tunel – visoki 50 metara i široki oko 40 metara, što je otprilike sedam puta više nego kod standardnih cestovnih tunela. Važno je napomenuti da tunel neće biti potpuno ispod morske površine. Iako će 13 metara prostora unutar tunela biti ispunjeno vodom, krajevi će tek naknadno biti otvoreni miniranjem, čime će se omogućiti dotok morske vode.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
