Čišćenje dimnjaka: Spas od požara, trovanja i eksplozije, i za što dimnjačare trebamo ljeti
Dimnjaci se moraju pregledavati, no mit je da dimnjačari posla imaju samo zimi. Gdje prođe plinifikacija, tu ima posla za hladnih mjeseci, ali i usred ljeta, objašnjava nam predsjednik Sekcije dimnjačara HOK-a, Željko Dorotić. Otkriva nam zašto je njegova profesija toliko važna te koji su glavni problemi s kojima se zanimanje suočava u posljednje vrijeme. Vrlo je zanimljivo i kako posao funkcionira u Zagrebu, gdje djeluje ‘najbolje organizirana dimnjačarska služba’.
Dimnjačara je malo, a evo što nam je o zanimanju rekao Željko Dorotić |
Dimnjačarske usluge nešto su na što bismo trebali misliti cijele godine, no čini se da je s dimnjacima i pećima ipak najviše posla pred i za vrijeme sezone grijanja. Ako možda ne mislite da trebate iz godine u godinu zatražiti čišćenje dimnjaka, jako je važno da to ipak učinite.
Dok nas je zanimalo koje su potencijalne opasnosti zanemarivanja higijene dimnjaka, kod dimnjačarskih udruga i Hrvatske obrtničke komore odlučili smo se raspitati i o uvjetima tog posla. Jesu li plaće male, nedostaje li radnika i – svima vjerojatno zanimljivo – što dimnjačari rade ljeti? Odgovore nam je poslao predsjednik Sekcije dimnjačara HOK-a, Željko Dorotić.
Iznenađujuće priuštivo
Nedavno je kolegica iz redakcije podijelila je iskustvo s čišćenjem dimnjaka u svojoj kući. Bilo je, za nju, iznenađujuće jeftino, izvijestila nas je nakon pregleda dva dimnjaka i peći na pelete. Obavijest o i više nego prihvatljivoj cijeni sve nas je zatekla jer smo svi, neiskusni po ovom pitanju, pogađali znatno više iznose.
Znatiželjna doznati više, dobila je od dimnjačara i poneki detalj o tom poslu, a natuknuli su da i bi uvjeti rada mogli biti nešto bolji, a radnika – više. Kako bi sve bilo ‘po pravilima’, s pitanjima smo se obratili Dimnjačarskoj obrtničkoj zadruzi, te odjeljku dimnjačara u okviru cehova Hrvatske obrtničke komore (HOK). Predsjednik Sekcije dimnjačara u odgovoru nam je otkrio više o plaćama, problemima, ali i nužnosti njegove profesije.
Krenuli smo od najosnovnijeg i doznali zašto je važno redovito zvati dimnjačara i koliko često to treba činiti.
– Kontrola i čišćenje dimnjaka iznimno su važni jer dimnjačarska služba predstavlja preventivu od požara, trovanja i eksplozija putem redovite kontrole i čišćenja dimovodnih objekata i uređaja za loženje. Ove se usluge moraju obavljati kako u stambenim zgradama, tako i u obiteljskim kućama. Učestalost kontrole i čišćenja propisana je aktima lokalne samouprave, a ovisi o vrsti i načinu gradnje dimnjaka, vrsti ložišta, instaliranoj snazi ložišta te vrsti energenta koji se koristi, napisao nam je Dorotić.
dimnjak | Pixabay
Najveće dimnjačarsko područje
Dakle, ništa nije crno i bijelo, ali ‘higijene’ odnosno održavanja tu mora biti. Ipak, briga o vašim dimnjacima nije ista u stanu ili zgradi, a razlikuje se i ovisno o mjestu stanovanja. Grad Zagreb je, na primjer, jedno dimnjačarsko područje, a koncesionar za dimnjačarske poslove je Dimnjačarska obrtnička zadruga u koju su uključena dvadeset i dva pravna subjekta. Ista je, Dorotić navodi, osnovana po uzoru na dimnjačarsku službu u Beču.
Iz tog razloga, na području Grada Zagreba vrijedi jedinstven cjenik, koji je i sastavni dio Ugovora o koncesiji, te za koji je unificirana dokumentacija. U isto vrijeme, Grad Zagreb ima najbolje organiziranu dimnjačarsku službu u Hrvatskoj, s više od 80 dimnjačara, prosuđuje Dorotić.
Pregled mora biti moguć
Uz stambene zgrade, dimnjačari bi redovito trebali pregledavati i obiteljske kuće, no u njih ne mogu ući ako ih netko nije ‘pozvao’. Dok nam kolegica priča kako iz onoga što je čula dimnjačar dolazi ‘po narudžbi’, Dorotić je podijelio kako su dužni obići i privatne kuće, ali im ulaz često nije omogućen jer se nitko ne odaziva te u tom slučaju nisu u mogućnosti provjeriti ili očistiti dimnjake.
– Napominjem da je Odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova obvezujuća za obje strane — i za dimnjačara i za korisnika. Stoga je korisnik dužan kontaktirati dimnjačara ako on iz bilo kojeg razloga nije uspio stupiti u kontakt s korisnikom, podsjeća Dorotić koji se, unatoč upitu, nije osvrtao na to kako članovi njegove sekcije rade van Zagreba. Čuli smo da i u drugim dijelovima rade pod koncesijom neke tvrtke koja djeluje na određenom području – no, to pitanje možemo ostaviti za drugi put.
Školuje ih se samo 12
Ono što se ‘poklopilo’ je informacija o tome da bi dimnjačara, u Zagrebu i šire, moglo biti više. Naime, Dorotić nam je potvrdio da kao i u drugim obrtničkim djelatnostima, i u dimnjačarskoj ‘nedostaje radne snage’. Komentirao je da se isto da iščitati iz činjenice da pojedine jedinice lokalne samouprave trenutačno nemaju u potpunosti organiziranu dimnjačarsku službu.
– Trogodišnje obrazovanje za dimnjačara na srednjoškolskoj razini trenutačno pohađa 12 učenika i trenutačno je jedina škola koja provodi navedeni program u RH Obrtnička i industrijska graditeljska škola u Zagrebu (prema podatcima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih), rekao je, uz napomenu da se prema Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2025. godinu dimnjačar nalazi na popisu obrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika.
Konkurentnost sve veći izazov
Na kraju, sve dosad rečeno, a pogotovo manjak dimnjačara, sigurno je usko povezano s plaćom unutar profesije jer, kako se čini, plaća dimnjačara, iako ‘ljudstva’ nedostaje, ne prati nužno inflaciju. Dok neslužbeno doznajemo da je plaća djelatnika jedne dimnjačarske tvrtke blizu Zagreba oko 950 eura, Dorotić se osvrnuo na činjenicu kako funkcionira zarada obrtnika.
Prema riječima sugovornika, kao svi poduzetnici, ‘obrtnici posluju na slobodnom tržištu, a tržišno poslovanje ima svoja pravila, a svatko samostalno odlučuje hoće li i u kojem trenutku korigirati cijenu svojih proizvoda ili usluga sukladno potražnji’. Odnosno, uvjetima u kojima posluje. Kako kaže, obrtnici nastoje držati pristupačne cijene, iako trenutno biti konkurentan – definitivno postaje sve zahtjevnije.
dimnjak | Pixabay
Je li dimnjačarima ljeti ‘dosadno’?
A još jedna specifičnost ovog zanimanja je – razlika u radu ljeti i zimi. No, iako se možda čini da dimnjačari ljeti ‘nemaju posla’, kako doznajemo, nije tako.
– Osim što u ljetnim mjesecima koriste godišnji odmor, redovito obavljaju dimnjačarske poslove, kao što su generalna čišćenja kotlovnica i dimnjaka na kruto gorivo, budući da u tom razdoblju nisu u uporabi, komentira predsjednik Sekcije dimnjačara kod HOK-a pa ističe i da u područjima gdje je provedena plinifikacija više ne postoji ‘klasična sezona grijanja’, jer se dimmnjaci i ložišta korist tijekom cijele godine, ali i za pripremi potrošnje tople vode. U skladu s tim – nije važno kada dimnjačar provodi kontrolu, jer ona može biti i u srpnju ili kolovozu, ako je korisnik tada dostupan.
