Nakon završetka radova na nadogradnji i elektrifikaciji željezničke pruge Vinkovci-Vukovar, jedne od ključnih dionica u procesu modernizacije hrvatske željezničke mreže, pokreće se drugi, važan postupak. Ova pruga inače je duga 18,7 kilometara, i nalazi se na dijelu teretnog koridora RFC10 Alpe-zapadni Balkan, koja povezuje željeznički koridor RH1 s riječnim prometnim pravcem na Dunavu, odnosno lukom Vukovar. Nova karika projekta, uskladit će ju s ‘jedinstvenim europskim željezničkim sustavom’.
Projekt je završen
Podsjećamo, projekt modernizacije provođen je uz financijsku potporu Europske unije iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., a HŽ Infrastruktura d.o.o. ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisala je 21. svibnja 2018. s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te SAFU-om. Od skoro 90 milijuna eura vrijednosti projekta EU je sufinancirala 85 posto prihvatljivih troškova, kako su na svojim stranicama svojevremeno izvijestili iz HŽ Infrastrukture.
Ugovor za izvođenje radova potpisan je 20. prosinca 2019. sa zajednicom ponuditelja COMSA S.A.U. i COMSA Instalaciones y Sistemas Industriales S.A.U. u vrijednosti 49,9 milijuna eura.
Poziv na nadmetanje za uslugu nadzora nad izvođenjem radova objavljen je 30. travnja 2018. u Elektroničkom oglasniku javne nabave. Ugovor za pružanje usluge nadzora HŽ Infrastruktura potpisala je 14. ožujka 2019. sa zajednicom ponuditelja koju čine tvrtke RUBICON ENGINEERING EAD i SPC ENGINEERING EOOD u vrijednosti 1,7 milijuna eura, s nekoliko naknadnih izmjena trajanja objavljenih u javnoj nabavi. Radovi su privedeni kraju pa se sada pokreće drugi, nužan postupak.
Potvrda o sukladnosti sustava
Sada je potrebno ishoditi potvrdu o sukladnosti prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog (PUSS) podsustava s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/1695. Podsustavi koji se provjeravaju obuhvaćeni su 3. etapom, III. fazom i 4. etapom, III. fazom, a navedeni su u pripadajućoj projektnoj dokumentaciji.
– Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1695 o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavima željezničkog sustava u Europskoj uniji i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2016/919 se primjenjuje na sve nove, modernizirane ili obnovljene prometno-upravljačke i signalno sigurnosne podsustave na pruzi i prometno-upravljačke i signalnosigurnosne podsustave na vozilu, piše u dokumentu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
U skladu s točkom 7.4.4. nove Uredbe Nacionalni plan provedbe traje najmanje 20 godina i redovito se ažurira, najmanje svakih pet godina, pojašnjeno je u dokumentu, a nacionalni plan definira tijek provedbe Uredbe Komisije (EU) 2023/1695 u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2024. do 2050. godine. Pritom je napomenuto da se TEN-T mreža željezničkih pruga u RH se sastoji od 707 km pruga osnovne mreže, 332 km pruga proširene osnovne mreže, 827 km pruga sveobuhvatne mreže. 751 km pruga u RH nisu dio TEN-T.
U ovom slučaju, za provjeru sukladnosti trenutačno je u tijeku postupak nabave, pri čemu se ponude zaprimaju do 13. veljače, a glavni cilj Nacionalnog provedbenog plana je uspostaviti preduvjete za osiguranje interoperabilnih uvjeta na željezničkoj mreži RH koji pružaju visoku razinu sigurnosti konvencionalnog željezničkog sustava kao i visoku razinu sigurnosti tereta i putnika koji se prevoze, uslužnog osoblja, tehničke opreme, okoliša i stanovništva koje se nalazi u području kojim pruga prolazi.
Što obuhvaća modernizacija
Samo radovi modernizacije započeli su pripremnim zahvatima, čišćenjem i pripremom terena, uklanjanjem građevina s trase, geodetskim snimanjima te izmještanjem instalacija. Uslijedila je cjelokupna rekonstrukcija postojeće jednokolosiječne pruge, te obnova kolodvora Vukovar i Vukovar–Borovo Naselje te stajališta Nuštar i Bršadin–Lipovača.
Modernizacijom se pruga osposobila za brzine do 120 kilometra na sat, čime je skraćeno vrijeme putovanja, povećan kapacitet i poboljšan pristup luci Vukovar, izvještavali su u svojim objavama o ovom projektu iz HŽ Infrastrukture. Elektrifikacija je donijela energetski učinkovitiji i ekološki održiviji promet, dok su dodatni radovi uključivali izgradnju pothodnika, zidova za zaštitu od buke, parkirališta te suvremenih signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih sustava, naveli su u jednoj od objava o radovima na svojim stranicama.