Na južnom Jadranu sprema se izgradnja velike obilaznice: Na trasi će biti čak 11 mostova
Crna Gora ulazi u razdoblje velike prometne preobrazbe, a Budva će napokon dobiti dugo najavljivanu obilaznicu vrijednu gotovo 200 milijuna eura. Državna kompanija Monteput raspisala je natječaje za izradu glavnog i idejnog projekta brze ceste, dok se Elaborat o utjecaju na okoliš trenutačno razmatra. Planirana 14,4-kilometarska obilaznica prolazit će kroz općine Budva i Kotor, uključuje 11 mostova, dva dvocijevna tunela i bazu za održavanje, bez odmorišta i benzinskih postaja.
Obilaznica oko Budve, Crna Gora | Foto: Optimus Project Facebook, Vlada CG
U susjednoj Crnoj Gori planira se velika prometna transformacija koja bi se trebala provesti u sljedećih pet godina na više lokacija diljem zemlje. Budva će napokon dobiti dugo očekivanu obilaznicu, za što je već raspisana javna nabava. Državna kompanija Monteput tijekom prošle godine objavila je natječaj za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na brzoj cesti duž Crnogorskog primorja, na dionici Markovići – Lastva Grbaljska.
Nedavno je objavljen i natječaj za izradu idejnog projekta brze prometnice koja će povezati obilaznicu Budve s autocestom Bar – Boljare, na potezu od Markovića do Ljubotinja. Dionica je duga 16 kilometara i dio je planirane brze prometnice, a koridor je uvršten u Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine. Uz to, Monteput je dostavio Elaborat o procjeni utjecaja projekta na okoliš Agenciji za zaštitu okoliša, koja trenutačno odlučuje hoće li izdati suglasnost na dokument.
Obilaznica od 14 kilometara
Planirana obilaznica Budve prolazit će kroz općine Budva i Kotor, od petlje Bratešići do sela Vrijesno, u duljini od 14,4 kilometra. Projekt predviđa izgradnju 11 mostova i dva dvocijevna tunela, a realizacija zahtijeva uklanjanje pojedinih objekata. Baza za održavanje trase smjestit će se u Lastvi Grbaljskoj, dok na dionici nisu predviđena odmorišta niti benzinske postaje.
Izvršni direktor Monteputa, Milan Ljiljanić, izjavio je da je ova dionica prometno najpotrebniji projekt u Crnoj Gori zbog velikih gužvi u turističkoj sezoni. Prva faza projekta obuhvaća izgradnju prometnice, dok će druga faza uključivati instalacije, opremanje tunela, kontrolne centre i sustav naplate cestarine.
Obilaznica oko Budve, Crna Gora | Foto: Optimus Project Facebook, Vlada CG
Trasa i tehničke značajke
Obilaznica prolazi kroz katastarske općine Kubasi, Prijeradi, Gorovići, Lastva, Prijevor II, Maini, Brajići i Kuljače. Početna točka dionice je petlja Bratešići, gdje je planiran spoj s Jadranskom magistralom, dok završava u blizini sela Vrijesno, prolazeći uz naselja Stanišići i Kuljače. Predviđena brzina kretanja iznosi 100 km/h, a ukupna duljina mostova na lijevoj i desnoj strani je po 4,7 kilometara, dok će dvocijevni tuneli biti duljine 4,3 kilometra sa svake strane.
Naplata cestarine bit će na petlji Lastva Grbaljska, s osiguranih 4 + 4 naplatna mjesta, uključujući prostor za vozila koja prevoze opasne tvari. Sustav naplate je zatvoren, s naplatom na svakom uključenju i isključenju s petlji, a baza za održavanje prilagođena je pristupu iz oba smjera.
Obilaznica oko Budve, Crna Gora | Foto: Optimus Project Facebook, Vlada CG
Utjecaj na okoliš i stanovništvo
Trasa obilaznice prolazi kroz brdovito područje obraslo niskim šumskim rastinjem, bez močvarnih, obalnih ili poljoprivrednih površina, a u njenoj blizini nema planina ni područja od prirodne ili kulturne zaštite. Početak obilaznice nalazi se u buffer zoni UNESCO-om zaštićenog područja Kotora, a u blizini dionice nema kulturnih dobara ni arheološki značajnih lokaliteta.
Tijekom izvođenja radova očekuje se standardno gradilišno zagađenje, bez dugoročnog utjecaja na zdravlje lokalnog stanovništva. Mogući su privremeni utjecaji na podzemne i površinske vode, dok su tijekom terenskih istraživanja evidentirana 11 različitih NATURA 2000 staništa, sedam stanišnih tipova izvan direktive o staništima i ukupno 151 biljna vrsta. Trasa prolazi kroz drugu zonu sanitarne zaštite vodoizvorišta Loznica, a od biljnih i životinjskih vrsta na lokaciji su prisutne tri vrste s aneksa II i IV Natura 2000 mreže, dok je potencijalno prisutna jedna vrsta s aneksa II, bez endemskih i reliktnih vrsta.
