Nova obilaznica u naseljenom području 50-ak km od Zagreba, stručnjaci još razmatraju opcije
Nešto više od 50 kilometara od Zagreba u planu je izgradnja nove obilaznice. Trasa kroz naseljena mjesta dopušta tek minimalnu korekciju u odnosu na postojeći pravac koji pak najviše koristi lokalno stanovništvo, piše u Studiji utjecaja na okoliš. No, o trasi će se još raspravljati i to skoro do polovice ožujka. Ako ovuda prolazite i imate konkretan prijedlog u raspravi, svakako zabilježite datum i proučite dosadašnji prijedlog projekta.
Petrinja bi trebala dobiti obilaznicu | foto: screenshot Studija utjecaja na okoliš, Canva
Novu obilaznicu planira se 50-ak kilometara od Zagreba, koja bi, kad se izgradi, mogla uvelike preobraziti prometovanje u Sisačko-moslavačkoj županiji, u jednoj mjeri prometno vezane za glavni grad. Upravo je objavljena Studija utjecaja na okoliš obilaznice Petrinja, za koju je do 10. ožujka otvorena javna rasprava. Za koji dan, u Velikoj vijećnici Grada Petrinje održat će se izlaganje vezano za Studiju.
Već postoji alternativna obilaznica
Trasa se kao opcija razmatra već neko vrijeme, a u studiji je redom navedeno kako bi se gradila kroz građevinska, šumska i poljoprivredna zemljišta na području Sisačko-moslavačke županije, odnosno Grada Petrinje, uključujući naselja Petrinja, Cepeliš, Križ Hrastovački i Novo Selište. Inače, kao alternativna obilaznica koristi se postojeća županijska cesta ŽC3200, koja se nalazi u cijelosti na području grada. Ta prometnica povezuje DC37 iz smjera Siska s DC30 iz smjera Hrvatske Kostajnice te prolazi naseljenim područjem s učestalim kolnim ulazima i bočnim ulicama.
Prema analizi prometa, županijskom 3200 pretežito vozi lokalno stanovništvo prema mreži državnih cesta i gradskom središtu, pri čemu je dominantan lokalni promet u odnosu na tranzitni. No, njena korekcija koja bi bila ne toliko značajna zbog prolaska kroz naseljena područja i ograničenog prostora trebala bi poboljšati uvjete odvijanja prometa i sigurnost sudionika. Uključivala bi proširenje kolnika, ili povećanje radijusa zavoja, kao i dogradnju pješačke staze, prometne signalizacije i opreme, a u svakom slučaju o zahvatu će se još raspravljati.
Pregledna situacija buduće trase petrinjske zaobilaznice | foto: screenshot Studija utjecaja na okoliš
Pregledna situacija buduće trase petrinjske zaobilaznice | foto: screenshot Studija utjecaja na okoliš
Jedna faza, 4 raskrižja
U Studiji utjecaja na okoliš navedeno je da je na početku trase planirano kružno raskrižje na spoju s državnim cestama DC30 i DC37. Nakon početnog uspona niveleta se do raskrižja 2 i 3 vodi u nagibu od 1 posto, pri čemu je raskrižje 2 spoj s lokalnom cestom L33044 (odnosno, na Ulici 6. kolovoza), a raskrižje 3 spoj s lokalnom cestom L33046 (Ulica Mate Bučara). Raskrižje 4 planirano je u km 4+923 kao kružno raskrižje, gdje trasa presijeca postojeću državnu cestu DC30 prema Hrvatskoj Kostajnici, a prema Studiji, u ovoj točki završila bi prva faza izgradnje.
Druga faza proteže se od raskrižja 4 do raskrižja 6 u duljini od 1.870 m. U km 6+380 predviđeno je raskrižje 5 kao četverokrako raskrižje radi osiguranja pristupa vojarni. Trasa završava raskrižjem sa županijskom cestom ŽC3200, zbog čega je planirana i rekonstrukcija dijela od raskrižja 6 do državne ceste DC37 u duljini od oko 1 km, koja se analizira u sklopu zahvata obilaznice. Na kraju zahvata predviđeno je uređenje spoja državne ceste DC37 i županijske ceste ŽC3200 novim tipom raskrižja.
Pregledna situacija buduće trase petrinjske zaobilaznice | foto: screenshot Studija utjecaja na okoliš
Skoro 7 km u dvije faze
Ukupna duljina zahvata iznosi 6,8 kilometra i planirana je fazna izgradnja. Prva faza obuhvaća dionicu od km 0+000 do km 4+930 u duljini 4,93 kilometara, a za drugu fazu predviđena je dionica od 4+930 do 6+800 kilometra, duga 1,87 kilometara. Trasa je, prema digitalnom modelu reljefa, položena u nasipima maksimalne visine oko 13,5 m i usjecima maksimalne dubine oko 18 metara. Početni dio izveo bi se pri uzdužnom nagibu od 2,6 posto, a do 0+092 kilometra, nalazila bi se u blagom usjeku maksimalne dubine 1,4 metra, a poslije toga, do 0+266 kilometra, u blagom nasipu.
Uslijedio bi usjek maksimalne dubine do 18 metara, nakon čega do raskrižja 2 i 3, niveleta je vođena nagibom od 1 posto. Na tom potezu trasa se izmjenjuje između usjeka i nasipa: od 0+925 do 1+306 kilometra u usjeku do 18 m dubine, zatim do 1+516 kilometra u nasipu visine do 6,6 metara, zatim ponovno u usjeku do km 2+006, pa u nasipu do 2+136, u usjeku do km 2+256, u nasipu do km 2+596, u usjeku do km 2+836 te konačno, u nasipu do km 3+006. Od km 2+920 do km 3+701 trasa je vođena uzdužnim nagibom od 2,0 posto, s najvećom dubinom usjeka do 13 metara i visinom nasipa do 9 m, dok je od km 3+701 do km 4+718 predviđen nagib od 5,4 %, uz usjeke do 10 m i nasipe do 10 m. Do kraja trase prometnica je vođena blagim nasipima maksimalne visine oko 3 metra.
Izlaganje i prometna strategija
Inače, prije koji dan na temu obilaznice u Petrinji je govorio profesor Vladimir Čavrak, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te sa Sveučilišta Libertas u Zagrebu. Kako se moglo čuti, Čavrak je napravio opširno mišljenje vezano uz petrinjsku zaobilaznicu i prometnu strategiju ovog dijela Sisačko-moslavačke županije.
Govorio je upravo povodom pokretanja javne rasprava o Studiji utjecaja na okoliš obilaznice Petrinja, nositelja zahvata Hrvatske ceste, koja traje do 10. ožujka 2026. godine. Javni uvid moguć je radnim danom od 7 do 15 sati u prostorijama Grada Petrinje, Braće Hanžek 19, a u Vijećnici grada 20. veljače, u 10 sati na ovu temu održat će se i javno izlaganje.
