Kako je američki građevinski div Bechtel nakon samo 6 godina naglo otišao iz Lijepe Naše?
Bechtel je najveća građevinska firma u Sjedinjenim Američkim Državama. Nastala je krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Inicijalno je bila neslužbena firma farmera Warrena A. Bechtela. Svoje prve poslove je obavljao uz pomoć mula i obitelji, a jedan od prvih projekata u koje je bio involviran, bila je zapadna pacifička željeznica. Šestogodišnju epizodu rada imali su u Hrvatskoj na autocesti A1 obilježenu poslom koji su dobili bez javnog natječaja.
Screenshot | YouTube
Iskorak u poslovanju radi, kada postaje jedan od pionira u korištenju parnog stroja za dizanje tereta u svom poslovanju. Parni stroj je nalikovao na današnji samohodni građevinski radni stroj, kolokvijalno zvan bager. Upravo je na tom „parnom bageru“, Bechtel prvi put markirao postojanje firme. Na stroj je napisao i oslikao “W.A. Bechtel Co.”. Od tada pa do danas, Bechtel je postao građevinska sila, s na tisuće različitih građevinskih pothvata u brojnim zemljama, diljem svijeta.
U Bechtelovoj bogatoj povijesnoj riznici, ističe se sudjelovanje u izgradnji Hoverove brane na rijeci Colorado. Izgrađena je u razdoblju od 1931. do 1936. godine. Taman za vrijeme velike gospodarske krize u SAD-u. Iako se inicijalno zvala Boulderova brana, kasnije je preimenovana u Hooverovu branu, po američkom predsjedniku Herbertu Clarku Hooveru, koji je bio iznimno utjecajan u izgradnji iste.
Hooverova brana | foto: Pixabay
Brana je u to vrijeme bila čudo svjetskog graditeljstva. Avangardna uloga potvrđena je time, što je 2003. godine uvrštena u BBC-ovu dokumentarnu seriju, koja u sedam epizoda obrađuje sedam čuda industrijskog svijeta. Istu listu obradio je i WorldAtlas, a Hooverovu branu stavio je na prvo mjesto po važnosti.
Od ostalih projekata, vrijedi izdvojiti izgradnju najvećeg industrijskog grada na svijetu. Gradnja je počela 1975. godine u Saudijskog Arabiji, a traje i danas. Grad Al Jubail projekt je, prema nekim procjenama, vrijedan i više od 20 milijardi dolara.
Osim u Saudijskoj Arabiji, veliki građevinski div je djelovao i u državama bivše Jugoslavije, a prva od navedenih, bila je Hrvatska. Naravno, kad se priča o Hrvatskoj, nažalost je neizbježno u kontekst svega ubaciti političke zavrzlame. Bechtel je unutar Lijepe Naše, poslovao duže od 6 godina, a iza sebe ima izgrađeno 145 km dionica autoceste Zagreb – Split. Iako je po prvotnom planu, trebao izgraditi cijelu dionicu autoceste Bregana – Zagreb – Dubrovnik.
Diskutabilno u svemu navedenom je bilo to što je Bechtelu za dionicu od Bosiljeva do Sv. Roka, isplaćeno čak 990 milijuna dolara, što je bilo za 30 posto više u odnosu na tadašnju realnu tržišnu cijenu. Sve je to pratio i ugovor bez ikakvog javnog natječaja. Tadašnji ministar obnove Jure Radić, ovakav je postupak legitimizirao u svrhu poboljšanja odnosa Hrvatske i SAD-a.
Vlada je postupak htjela ponoviti i za dionicu Dugopolje – Šestanovac, ali je uslijed javnog pritiska i suprotstavljanja političke oporbe, ipak odlučila raspisati natječaj. Natječaj je kulminirao tome, da posao preuzmu hrvatske tvrtke, čija je ponuda bila lakša u iznosu od milijardu kuna.
Bechtel je potom polako privodio kraju svoju avanturu u Hrvatskoj. U lipnju 2004. godine su završavali s dionicom Bosiljevo – Sveti Rok. Nakon završetka dionice je, oko 2000 radnika, ostalo bez posla. Okarakterizirani su kao tehnološki višak.
Radnici u lipnju 2004. godine za vrijeme izgradnje dionice Bosiljevo – Sveti Rok | screenshot / YouTube
Za Bauštelu.hr ekskluzivno nam je svjedočio i Bechtelov bivši zaposlenik, Ivo Marković. U Bechtelu je nešto više od dvije godine radio kao armirač, a za američku firmu ima samo riječi hvale.
– Ni u jednoj firmi mi nije bilo tako. Hrana je bila odlična, imali smo tri do četiri besplatna topla obroka dnevno. Smještaj je bio izuzetno pristojan, puno bolji nego u ostalim građevinskim firmama. Oprema je bila od izuzetne kvalitete, a sigurnost uvijek na prvom mjestu. Ono najvažnije, s plaćom sam bio iznimno zadovoljan. Jednom prilikom smo dobili i plaćeni godišnji odmor zbog prijevremenog završetka posla. Rijetko tko će se, od bivših radnika, požaliti na uvjete rada u Bechtelu, kaže Marković.
Bechtel i Enka su u kolaboraciji 2019. godine dovršili i izgradnju kosovske autoceste, koja povezuje granicu Kosova s Albanijom sve do granice Kosova sa Sjevernom Makedonijom. Autocesta je vrijedna 830 milijuna eura, a izgradnjom se svrstala u paneuropski transportni koridor, poznatiji kao Corridor X. Vrijedi napomenuti i da je unutar tog projekta izgrađen i najdulji most na Balkanu, dužine 5, 75 kilometara.
Most Lepenac – najduži na Balkanu Screenshot | screenshot / YouTube
