Autoceste i važne prometnice diljem Hrvatske pune su rupa: Trebale bi zasjati za 615.000 eura
Autoceste i druge važne prometnice u raznim dijelovima Hrvatske pune su jama i drugih oštećenja. Nepravilnosti na prometnim cestama s vremenom su neizbježne, ali umanjuju sigurnost vožnje i kvalitetu putovanja. Kako bi vratile sjaj najfrekventnijim prometnim pravcima, Hrvatske autoceste traže izvođača koji će popraviti asfaltni zastor na zadanim dionicama. Posao je to od 615.000 eura.
cesta | pexels
Udarne jame i druga oštećenja kolnika noćna su mora svakog vozača. No, na prometnim trasama starima po 20 ili više godina njihovo nastajanje ne iznenađuje. Hrvatske autoceste traže izvođača koji će posebnom tehnologijom za oko 615.000 eura s autocesta i drugih važnih prometnica otkloniti spomenute manjkavosti.
Popravak autocesta, tunela i mosta
Hrvatske autoceste (HAC) naručuju popravak udarnih jama i ostalih oštećenja na kolnicima koje smetaju baš svakog vozača. Do 5. ožujka primat će se ponude za izvedbu sanacijskih radova vrijedne nešto više od 600.000 eura.
Prema projektnoj dokumentaciji, zahvat će se provoditi na autocestama, na trasi tunela Sveti Ilija koji se nalazi na državnoj cesti Baška Voda-Zagvozd, te na mostu Krk. Poznato je i da će se popravci na dionicama u nadležnosti Hrvatskih autocesta izvoditi strojno-infra tehnologijom, odnosno infra-zagrijavanjem. Znaju se točni koraci.
Spas za kolnik
Kako navode tehničke upute, tijekom eksploatacije prometnica vrlo često se javljaju lokalna oštećenja asfaltnog zastora kolnika. Nastaju oštećenja kao što su udarne jame i pukotine koje je potrebno hitno sanirati. Sanacijom se osigurava sigurnost prometa, te je ona potrebna da bi se spriječio nastanak većih oštećenja i deformacija u kolničkoj konstrukciji te kako bi se zaustavilo prodiranje vode kroz pukotine u kolničku konstrukciju.
cesta | pexels
Tehničke upute opisuju postupak provedbe metode vruće reciklaže. Metoda se izvodi na licu mjesta uz ponovnu ugradnju postojećeg asfalta koji se zagrijava infracrvenim grijačima uz dodatak potrebe količine novog asfalta.
U pojašnjenju metode stoji, ‘reciklat’ je asfalt iz postojećeg habajućeg sloja, odnosno asfaltna mješavina dobivena zagrijavanjem i razrahljivanjem postojećeg asfaltnog habajućeg sloja. Taj sloj upotpunjuje se ‘dodatnim asfaltom’, vrućom asfaltnom mješavinom od eruptivnog kamenog materijala proizvedena u asfaltnom postrojenju. U reciklirani asfaltni sloj valjanjem se ugrađuje mješavina dobivena miješanjem prve dvije smjese.
Čišćenje asfaltne površine
Prije početka popravka potrebno je utvrditi tip oštećenja. Napominje se da, dok ova metoda popravka rješava površinska oštećenja, ne popravlja oštećenja uzrokovana deformacijama ostalih slojeva kolničke konstrukcije.
U tehničkom postupaku navedno je kako je površinu kolnika koja se popravlja prije prvih radova potrebno očistiti od nečistoća metenjem i ispuhivanjem. Oštećena površina potom se zagrijava infracrvenim grijačima, ali bez primjene otvorenog plamena.
– Zagrijavana površina treba biti najmanje 10 centimetara šire od površine oštećenja kako bi se dobio vrući spoj s ostalim dijelovima asfalta, pri čemu je tijekom zagrijavanja potrebno je postići temperatura zagrijavanja u rasponu između 130 i 150 stupnjeva, a poželjno je doseći dubinu između 20 i 30 milimetara, navedeno je u opisu.
cesta | pexels
Puštanje u promet nakon hlađenja
Nakon zagrijavanja, zagrijana površina se rahli ručno čeličnim grabljama, nakon čega slijedi dodavanje asfalta. Dodani asfalt se nalazi u toplinski izoliranom spremniku zbog potrebe održavanja temperatura između 150 i 160 stupnjeva.
– Dodatna asfaltna mješavina se dodaje na razrahljenu površinu te se ručno čeličnim grabljama izmiješa sa zagrijanim postojećim asfaltom. Tako izmiješani asfalt se ručno grtalicama poravna na visinu s potrebnim nadvišenjem, navode tehničke upute.
Nadalje, zbijanje novo izmješanog asfalta izvodi se vibracijskim valjkom. Površina popravljenog mjesta mora biti u ravnini s površinom postojećeg okolnog asfalta, nakon čega završni radovi obuhvaćaju čišćenje popravljenog mjesta. Puštanje u promet preporuča se tek nakon što se temperatura popravljenog sloja spusti na temperaturu postojećeg asfalta.
Ovdje pročitajte sve o tome kako se sanira najveće klizište u Hrvatskoj, na kojemu će se uskoro krenuti graditi cesta.
