Brži put do mora: Sprema se modernizacija ‘brze’ pruge prema Splitu, ima 47 tunela i 27 mostova
Dionica pruge M604 Oštarije-Knin-Split krenula se graditi prije više od 100 godina, no i dalje je jedina željeznička veza s Dalmacijom. Zbog zahtjevnog terena premrežena je infrastrukturnim objektima pa tako vlak na putu do mora mora proći skoro 30 mostova i gotovo 50 tunela. Dok su neki mostovi novijeg nastanka, tuneli su uglavnom dotrajali i spremni za sanaciju. Jedan od njih 47 je i najduži željeznički tunel u državi, dug skoro 3 kilometra.
Sprema se modernizacija pruge M604 Oštarije-Knin-Split | foto: projektna dokumentacija (EOJN), HŽ PP
Pruga Oštarije-Knin-Split duga 322 kilometra ima veliki značaj unutar Hrvatske jer povezuje dvije velike zemljopisne cjeline. Jedina je tračnička spona središnje i južne Hrvatske.
Ovaj značajni željeznički pravac nekada je bio podijeljen na Ličku i Dalmatinsku prugu, a istom prugom još uvijek vozi nagibni vlak serije HŽ 7123 od Zagreba do Splita. No, željezničkoj infrastrukturi u ovom pravcu dobro bi došlo ‘osvježenje’ koje bi ubrzalo put između mora i kontinenta, a HŽ Infrastruktura je netom objavila da je modernizacija u niskom startu.
Jedina željeznica do Dalmacije
U postupku prethodnog savjetovanja osvanuo je predmet Izrada kompletne studijske dokumentacije za modernizaciju pruge M604, jedine koja Dalmaciju povezuje s ostatkom Hrvatske. Posao osmišljanja modernizacije procijenjen je na 3,9 milijuna eura, a sudeći prema duljini pruge, ni građevinski radovi zasigurno neće biti jeftini.
Projektna dokumentacija treba obuhvatiti Studiju izvodljivosti, ekonomsko-financijsku analizu, Studiju utjecaja na okoliš s odgovarajućim zahtjevom rješenja o prihvatljivosti, te podlogu za izmjene prostorno-planske dokumentacije. Cilj projekta ukloniti je takozvana ‘uska grla’ na pruzi, poboljšati kvalitetu željezničke usluge za putnički i teretni prijevoz, skratiti vrijeme putovanja te na koncu unaprijediti konkurentnost prometa.
Veza prema unutrašnjosti
U trenutnom stanju, pruga je jednokolosiječna te različitih uzdužnih nagiba. Pored međunarodnog značaja zbog priključivanja na koridor RH2, pruga je ponajviše značajna unutar Hrvatske jer spaja dvije velike zemljopisne cjeline.
Geografski položaj pruge Oštarije-Knin-Split | foto: projektna dokumentacija (EOJN)
Za Dalmaciju je značajna jer povezuje pomorske luke u Splitu, Solinu, Šibeniku i Zadru s unutrašnjosti. No, osim luka, ista željeznička mreža na sebe spaja i industrijska postrojenja koja se nalaze u predjelu kojim prolazi. S druge strane, jasno je da je glede putničkog prometa važna stoga što Split kao najveći grad u Dalmaciji povezuje s ostatkom države.
Ne zaboravimo, predmetna pruga osposobljena je za promet vlakova s nagibnom tehnikom koji u lukovima mogu postizati veće brzine, a dizel-motorni vlak 7123 prepoznatljiv kao ‘nagibni’ njome vozi od 2004. godine. No, iako su i dalje u opticaju, iduće godine stare nagibne trebali bi zamijeniti novi elektrodizelski motorni vlakovi koje će raditi Končar – ali to je sada van teme.
Najduži željeznički tunel
U svakom slučaju nema sumnje da je cjelokupna trasa posebna zbog ukupno preko 47 mostova, 527 propusta i 27 tunela kojima je premrežena. A od brojnih infrastrukturnih objekata najveće su novogradnje Lika I i Lika II, iako je tu i puno starijih konstrukcija. Od tunela je najdulji Sinac, inače najduži željeznički tunel u državi koji broji 2.273,6 metara, građen je prije više od 100 godina.
Dok za mostove nije definirano u kakvom su stanju, za tunele je istaknuto da su spremni za popravke, posebice na dionici od Oštarija do Knina. Najviše problema k tome je s propustom vode te osipanjem materijala sa svoda, zbog čega bi radovi uključivali sanaciju tih dotrajalih objekata.
model HŽ 7123 | foto: HŽ Putnički prijevoz
Ciljevi nove dokumentacije
Glavni cilj izrade nove projektne dokumentacije je na predmetnoj dionici osigurati tehničko-tehnološke uvjete kojima moraju udovoljavati željezničke pruge za međunarodni promet i pruge na europskim prometnim koridorima.
Dio radova na trasi obuhvata već je izveden prema staroj studijskoj i projektnoj dokumentaciji, a projektni zadatak otkriva da je tijekom 2015. godine izrađena Studija okvirnih mogućnosti elektrifikacije pruga Oštarije-Knin-Split, Knin-Zadar i Perković-Šibenik. Navedenom studijom zadano je smanjenje troškova pogonske energije nekoliko puta po jedinici rada, a nova dokumentacija trebala bi se nadograditi na postojeću.
– Cilj projektnog zadatka je usporedba i vrednovanje varijantnih rješenja povezivanja šireg područja Oštarija i Splita, odabir najpovoljnijeg rješenja pogona vučnih vozila elektrifikacijom pruge izmjeničnim sustavom, piše u projektnom zadatku.
Detaljna analiza prometa
U projektnoj dokumentaciji, kao rezultat iscrpnih analiza između ostalog će biti potrebno prognozirati sliku putničkog prometa u budućnosti, odnosno po dionicama na godišnjoj razini. Predviđanje je potrebno izraditi u razmacima od pet godina do 2060..
K tome bi trebalo definirati sve tehničke elemente željezničkih infrastrukturnih sustava tekstualno, preliminarno proračunski i grafički, izbjegavajući potencijalne rizike projekta. Kao rizici se mogu nametnuti promjena politike ulaganja u željeznice, promjena uvjeta i rokova sufinanciranja projekta, promjena relevantnog nacionalnog odnosno EU zakonodavstva, te kašnjenje početka provedbe ugovora zbog poteškoća tijekom provedbe.
Zapuštena stajališta
Napominjemo, ideja izgradnje pruge javlja se prije više od 120 godina, kada u projektiranje ide trasa ličke pruge. Radovi potom kreću već naredne godine, u proljeće 1913., a nije ih značajno usporio ni Prvi svjetski rat. Pruga do Gospića otvorena je 1920., a do Knina pet godina kasnije, dok je projekt završen spajanjem pruge za Split i Šibenik, a pruga u istom obliku ostaje prohodna do danas.
Duž pruge izveden je neprekinuto zavareni kolosijek kojim i dalje vozi poznati nagibni vlak od Zagreba do Splita. No, stajališne zgrade na trasi također su pretežito nezaposjednute i dotrajale, a stare kolodvorske zgrade u nešto su boljem stanju. No, kako u kolodvorima ima dosta neiskorištenih objekata možda bi se uz prugu trebalo promisliti i o sanaciji tih građevina. Ovdje doznajte planove za staru prugu do Ozlja.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
