Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu 
Kvadratura nije jedino što određuje koju klimu trebate za svoj dom. Krivi odabir znači visoke račune, slabije hlađenje i kraći vijek trajanja uređaja.
Sam svoj majstor
13:30 1 d 14.05.2026
[Fotogalerija] Pogledajte kako danas izgleda kamenolom bez kojeg ne bi bilo autoceste A1
Dionica Karlovac – Zadar – Split autoceste A1 otvorena je 26. lipnja 2005., a pri njezinoj gradnji se koristio materijal iz kamenoloma Debeljača. Kamenolom je zatvoren 2004. godine kada se tijekom miniranja u blizini Lovinca, u južnom dijelu Like, otvorila 25 metarska jama.
Galerija 12 Fotografija
Otvori
Špilja je istražena tijekom 2004. godine do 723 metara duljine i 63 metara dubine. Nazvana je po istoimenom brdu u kojem je za potrebe izgradnje autoceste bio otvoren Bechtelov kamenolom 2002. godine. Špilja je otkrivena pred kraj rada kamenoloma koji više nije u funkciji, Ipak, gornji dijelovi špilje su pretrpjeli znatna oštećenja.
U nižim etažama kamenoloma se mogu primijetiti sigasti saljevi, što ukazuje na mogućnost da su neke kaverne uništene dok je kamenolom bio aktivan. Pred sam kraj njegova rada, miniranjem se otvorio jamski ulaz dimenzija 20 X 10 metara, a tadašnji načelnik općine Lovinac, Hrvoje Račić, spriječio je daljnje devastiranje špilje. Možda je bitno spomenuti i da je Račić svojedobno u SO Velebitu završio speleološku školu.
‘Špilja u kamenolomu Debeljača‘ je naslov znanstvenog rada koji su napisali Mr. sc. Dalibor Paar i Petra Ujević sa Speleološki odsjek PDS ‘Velebit’ u Zagrebu. U njihovom radu, koji možete pročitati u cijelosti ovdje, proučili su špilju i zaključili da ju karakteriziraju strujnice velikih dimenzija i brojni koraloidi pri njenom kraju.
Na stranicama Hrvatskog planinarskog saveza, Debeljača je navedena kao jedan od speleoloških objekata izravno ugroženih destruktivnim aktivnostima i u kojima je potrebno sanirati oštećenja nastala radom kamenoloma. Isto tako, u ranije spomenutom znanstvenom radu piše da je špilja 2005. godine bila u postupku zaštite od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode, no iz Ministarstva tvrde da to ipak nije slučaj.
– Sukladno Zakonu o zaštiti prirode čija je primjena u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, špilja otkrivena u kamenolomu Debeljača nije zaštićena niti u jednoj od nacionalnih kategorija navedenih u Zakonu, niti je bila u službenoj proceduri za zaštitu, odgovorili su nam iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
