Glavni projektant Pelješkog mosta: 'Hrvatska je zahtijevala da vjetar ne prekida promet'

Jedan od najcjenjenijih inženjera mostova i vijadukata na ovim prostorima, Marjan Pipenbaher, dizajnirao je Pelješki most. Pipenbaher je držao sat vremena dugo predavanje o Pelješkom mostu i dao svoj uvid u dizajn i konstrukciju.

Marjan Pipenbaher rodom je iz Ljubljane, a magistrirao je niskogradnju u Mariboru. U osamdesetim godinama prošloga stoljeća počinje se baviti dizajniranjem mostova i vijadukata. U 2002. godini osnovao je firmu Pipenbaher Consulting Engineers specijaliziranu za dugometražne mostove i vijadukte. Autor je preko 200 mostova i vijadukata u i izvan Europe.

Na predavanju je govorio o detaljima i idejama prilikom dizajniranja Pelješkog mosta. Predavanje je bilo za vrijeme festivala Days of Oris 21 koje se održalo u Koncertnoj Dvorani Vatroslava Lisinskog u studenome 2021. godine. Jučer, na dan otvorenja Pelješkog mosta, cijelo je predavanje pušteno na YouTubeu. Na početku predavanja pohvalio je izvođače radova na njihovom prvom projektu s Europskom unijom. Govorio je i o težini projekta.

– Klijent je RH, dizajneri smo mi, a izvođač radova, CRDC, napravio je savršen posao. Puno truda, nije lako doći u Europu na svoj prvi projekt i izgraditi ovakav most. 70.000 kubičnih metara betona, taj most će još dugo biti ovdje kada nas više ne bude. Naravno, ako će se održavati kako spada, bez problema može stajati 200 godina, rekao je Pipenbaher.

Problemi prije početka gradnje

Prije početka izgradnje naišli su na nekoliko problema na koje su morali obratiti pozornost. Most je morao biti dizajniran oko tih problema kako bi se lako nosio s njima.

– Prvi problem na koji smo naišli je geologija tla. Dubina mora je konstantna, 27 metara. Prvi sloj je mekana glina debljine 40 do 60 metara. Ispod toga su slojevi srednje i jako tvrde gline, a ispod njih tvrdi kamen. Zbog toga su piloti dugački do 130 metara. Drugi problem je seizmička aktivnost. Ovo je seizmički najaktivnije područje u Hrvatskoj. Treći problem bio je snažni vjetar Bura. Puše sa sjevera i sjeveroistoka do brzine od 160 kilometara na sat. Taj vjetar je puhao za vrijeme izgradnje, kada je mostu najosjetljivija stabilnost, rekao je Pipenbaher.

Most nema ležajeve

Pipenbaher je rekao kako su bili jako inovativni prilikom dizajna mosta i kako most uopće nema ležajeva. To će smanjiti cijenu održavanja, a alternativnim rješenjima će zamijeniti ležajeve.

– U nacrtima dizajna mosta, morali smo zadovoljiti klijenta. Zbog izgleda mosta mijenja se cijena izgradnje, ali i cijena dugoročnog održavanja. Jako mi je bilo bitno kako će se arhitektura mosta i dizajn uklopiti u pejzaž južne Dalmacije. Dizajniran je poprilično inovativno. Na njemu nema ležajeva niti absorbera šoka ispod pilota. Most je dugačak preko dvije tisuće metara. To je također velika ušteda jer jedna od najvećih stavaka održavanja mosta je zamjena ležajeva. I da su najbolji ležajevi na svijetu, opet se moraju mijenjati otprilike svakih 40 godina.

Hrvatska zahtijevala da vjetar ne prekida promet

Hrvatskoj je jedan od važnijih dijelova mosta bila obrana od jakih vjetrova. Pošto je to područje često pod udarima vjetra, cilj je bio da se promet radi toga nikad ne prekida. Primjer je Maslenica (na A1) na kojoj također često pušu jaki vjetrovi pa se i promet često zatvara.

– Na mostu je instalirana barijera protiv vjetra, a s time imam puno iskustva jer sam jedan od začetnika upotrebe tih barijera 2002. godine. Jedan od zahtjeva klijenata je bio da promet nikada ne bude prekidan zbog vjetrova. Također sam dizajnirao zaštitu od vjetra na jedanaest vijadukata u nedavnoj prošlosti, rekao je Pipenbaher.

Procjena rizika je važnija od cijene

Pipenbaher je naglasio kako je procjena rizika koji mogu narušiti statiku i konstrukciju mosta važnija od finalne cijene. Ako most nije kvalitetno napravljen, popravcima će se premašiti cijena skuplje izgradnje.

– Dužina pilota je od 40 do gotovo 130 metara. Piloti na sredini mosta su najduži, piloti sedam i osam su 128 metara dužine. Prilikom projekcije pilota jako smo pazili na procjenu rizika, a ne samo na cijenu. Možda postoje jeftinije opcije, ali onda je rizik oko statike mosta jako velik. Što se tiče statike i dinamike mosta, sve varijable uvijek obrađuju dva tima unutar našeg ureda kako bi pokrili sve moguće ishode i usporedili rezultate. Naše izračune smo provjerili s najboljim firmama na svijetu i nismo imali nikakvih pogrešaka. Najviše utjecaja na most imat će potresi, vjetar i brodovi, rekao je Pipenbaher.

Otpornost mosta testirana na različite načine

Slovenski inženjer na svojem je predavanju pokazao nekoliko testova kojima su provjeravali izdržljivost mosta. Testovi su rađeni na otpornost na vjetar, teret, potrese i slične vanjske utjecaje.

– Testirali smo utjecaj vjetrova na most s najnovijom tehnologijom. Tijekom testa se gleda utjecaj vjetrova na pilote i na samu vibraciju cijelog mosta. Sljedeći niz testova napravljeni su kako bi se provjerila otpornost mosta na potrese. Podatke o učestalosti potresa i njihovim jačinama dobili smo od Sveučilišta u Zagrebu. Vrhovi pilota za vrijeme potresa magnitude 7 po Richteru micali bi se između 60 i 80 centimetara u stranu. Također, jako je bitna procjena potencijalne štete i njenog utjecaja na statiku mosta nakon potresa, rekao je Pipenbaher.

Kako povećati dugotrajnost Pelješkog mosta?

Na predavanju je prikazao tablicu svih kriterija za povećanje dugotrajnosti mosta. Kroz tablicu je prošao i objasnio kako je svaka stavka primijenjena na Pelješki most.

– Prvo, nemamo oštrih betonskih rubova. Koristili smo ultra visoko kvalitetni beton. Povećali smo debljinu zaštitnog sloja betona na pilotima i onda smo dodatno zaštitili taj zaštitni sloj nehrđajućim čelikom. Veliku pažnju smo dali sustavu hlađenja mosta za razlike u temperaturama veće od 25 stupnjeva Celzija. Instalirani su sustavi za strukturalno nadgledanje mosta koje će nas upozoriti na bilo kakve promijene, rekao je Pipenbaher.

Cijelo predavanje možete pogledati u videu.