Gradilište na moru: Susjedi grade najdublji lukobran na svijetu, postavljeno više od 50.000 stupova
U Genovi je postignut veliki napredak na gradnji novog lukobrana, s postavljenim dvanaestim kesonom i gotovo završetim temeljnim nasipavanjem šljunka. Projekt kombinira moderno inženjerstvo i stalni podvodni nadzor kako bi osigurao stabilnost i sigurnost luke. Paralelno, Talijani grade i novu podzemnu željezničku vezu Milano-Genova, što dodatno jača prometnu povezanost regije. Kada bude dovršen, lukobran će biti jedan od najdužih i najdubljih u Europi, spreman za najveće brodove.
izgradnja lukobrana u Genovi | Foto: Webuild
U Italiji se nastavljaju brojni ambiciozni infrastrukturni projekti, a jedan od najistaknutijih je gradnja novog lukobrana u Genovi. Riječ je o složenom pomorskom zahvatu koji ima stratešku važnost za morski promet i logistiku u regiji. Konzorcij PerGenova Breakwater, predvođen tvrtkom Webuild, nedavno je obilježio važnu prekretnicu postavljanjem dvanaestog kesona na morsko dno uz obalu Ligurije, u ime Uprave zapadnoligurijske morske luke. Ovaj projekt kombinira inovativna tehnička rješenja, precizno inženjerstvo i pažljivo planiranje, što ga čini jednim od najsloženijih pomorskih radova u Europi.
Napredak u gradnji i temeljima lukobrana
Gradilište novog lukobrana napreduje i iznad i ispod površine mora, a ključni radovi uključuju postavljanje kesona i nasipavanje šljunka na morsko dno. Do sada je ugrađeno 15 kesona, a više od 50.000 šljunčanih stupova već je položeno, što predstavlja gotovo 79 posto planiranih aktivnosti.
Ukupni napredak u nasipavanju šljunka, koji služi za konsolidaciju temelja, dosegao je 87 posto, čime su osigurani čvrsti temelji za daljnje faze gradnje. Ključna tehnička komponenta uključuje ugradnju 22-metarskih odvoda na dubini od 30 metara, neophodnih za stabilizaciju potporne baze, koji čine okosnicu cijele konstrukcije.
Izgradnja lukobrana, Genoa | Foto: WeBuild
Visoka tehnologija i stalni nadzor
Jedna od posebnosti projekta je kontinuirani nadzor podvodnog gradilišta, što je presudno s obzirom na dubine koje dosežu do 50 metara. Sustav nadzora uključuje sofisticirane instrumente poput piezometara, inklinometara i profilometara, koji prate uvjete tla i pomicanja podmorja u stvarnom vremenu.
Podaci se obrađuju za izradu karata i modela koji podržavaju sve inženjerske odluke, dok tehničari na brodu „Implacable“ provode očitanja 12 sati dnevno, sedam dana u tjednu. Ovakav pristup osigurava maksimalnu sigurnost i preciznost u svakoj fazi gradnje, a aktivnosti su uspoređene s radom majstora krojača, gdje svaki detalj mora biti pažljivo predviđen i kontroliran.
Idejno rješenje, Izgradnja lukobrana, Genoa | Foto: WeBuild
Dugoročni značaj i kapacitet luke
Po završetku, lukobran će imati ukupnu duljinu od 6,2 kilometra i dubinu do 50 metara, što ga čini najdubljim u Europi. Takva struktura omogućit će genovskoj luci da primi brodove duljine do 400 metara, čime se značajno jača logistička pozicija Genove u okviru Transeuropske prometne mreže (TEN-T).
Projekt se provodi u sklopu šireg infrastrukturnog sustava Terzo Valico dei Giovi–Genova, koji također razvija Webuild, čime se dodatno poboljšava povezivost između Mediterana i unutrašnjosti Europe. Gradnja se u potpunosti odvija na moru, uz izlijevanje više od 2200 tona šljunka i izgradnju 41.000 podvodnih stupova, što je ukupna duljina od gotovo 478 kilometara kada bi se složili jedan do drugog.
Idejno rješenje, Izgradnja lukobrana, Genoa | Foto: WeBuild
Mega projekt podzemne željeznice
Paralelno s radovima na lukobranu, u Genovi se gradi i nova visokokapacitetna željeznička veza Milano-Genova. Riječ je o pretežno podzemnoj trasi, čiji prvi dio, tzv. tunel Valico, dugačak 27 kilometara, nosi titulu najduže podzemne željezničke rute u Italiji. Ukupno, projekt uključuje čak 90 kilometara tunela kada se uračunaju sve sporedne veze.
Pruga ima dva dvostruka jednokolosiječna tunela, u kojima vlakovi mogu voziti brzinom do 250 km/h. Bit će povezana s postojećim prugama preko četiri čvorišta – Voltri, genovskog Parco Campassa, Novog Ligura i Tortone. Većina trase prolazi ispod zemlje, a radovi na iskopima odvijaju se paralelno na više od 30 lokacija, u neprekidnom ritmu 24 sata dnevno.
Od ukupno 90 kilometara tunela, 32 kilometra iskopano je pomoću TBM (tunelskih bušilica), dok su preostalih 58 kilometara izvedeni tradicionalnim metodama, nužnim zbog specifičnih geoloških uvjeta Ligurije. Loše geomehaničke karakteristike tla zahtijevale su rušenje čekićima ili kontroliranim eksplozijama, posebno kod visokih tunelskih svodova. Osim tehničkih izazova, projekt je zahtijevao i složeno zbrinjavanje velikih količina jalovine nastale iskopima.
