HŽ Infra i država došle na ‘zelenu granu’ i stale: Najveći strateški projekt na čekanju zbog šišmiša
Minimalno za godinu dana prolongiran je najveći državni strateški projekt. Gradnja nizinske pruge od Rijeke preko Zagreba pa sve do mađarske granice trenutno je na čekanju i to, ni manje ni više, zbog monitoringa zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta na tom području, a među kojima su se našli i šišmiši.
Šišmiš | foto: Unsplash
Gradnja nizinske pruge od Rijeke, preko Zagreba, do mađarske granice inicijalno je trebala biti dovršena do 2027. godine, ali izgleda da će to pričekati sve do, najmanje, 2033. godine.
Strateški državni projekt došao je na čekanje. Ovog puta razlog je rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o provedbi glavne ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu za gradnju dionice željezničke pruge od Oštarija do Škriljeva.
Prema njihovu rješenju provodit će se monitoring koji će uključivati zaštićene biljne i životinjske vrste, jer, kako navode iz Zavoda za zaštitu okoliša, ne može se isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja planiranog zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like.
Bez studije nema projekta
Jedan od investitora u ovaj najveći strateški projekt Republike Hrvatske je i HŽ Infrastruktura iz koje su za Jutarnji list potvrdili da će monitoring trajati godinu dana s obzirom na to da je preporuka da se obavi u ožujku i travnju.
Kako navodi rješenje Ministarstva u sklopu monitoringa moraju se sagledati mogući negativni utjecaji planiranog zahvata u odnosu na ciljeve očuvanja i mjere očuvanja za nekoliko vrsta šišmiša, mirisavu žlijezdaču, istočnu vodendjevojčicu, žutog mukača, malog ćuka, crnu žunu, endemičnog crnog bora, veliku pjegavu cvilidretu, potočnog raka, vuka te drugih biljki i životinja.
Kao točka u rješenju, između ostalog, navodi se i ispitivanje negativnog utjecaja prolaska vlaka brzinom od 160 kilometara na sat na stradavanje određenih vrsta ptica. Sve će to monitoringom, predviđene vrijednosti 500.000 kuna, morati otkriti angažirane tvrtke ŽPD, Granova, Institut IGH, Rijekaprojekt i IPZ.
Studija utjecaja na okoliš pokazala se kao jedan od glavnih dokumenata bez kojeg Europska komisija neće odobriti sufinanciranje projekta. Prema navodima sugovornika Jutarnjeg lista sve je to posljedica proglašenja ekološke mreže Natura 2000, odnosno europske ekološke mreže područja u kojima su prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju.
