Bitka za Sjeverni pol: Građevine na Grenlandu i geopolitički položaj oko kojih se ‘lome’ svjetske sile

Grenland je najveći otok na svijetu i trenutačno se nalazi u žiži geopolitičkih zbivanja. Američki predsjednik Donald Trump nedavno je izjavio kako želi kupiti Grenland koji je pod danskom upravom, dok na to područje svoje ‘krakove’ već godinama puštaju Rusija i Kina. Iza toga postoje valjani razlozi, a najvažniji od njih su strateški položaj otoka te velik broj rijetkih minerala. S druge strane, na otoku se nalazi nekoliko američkih baza koje su izgrađene za vrijeme Hladnog rata, od kojih su neke vrlo važne i dan danas.

Grenland | Foto: Pixabay

Grenland je najveći otok na svijetu koji je desetljećima bio zaboravljen. Donedavno se činio irelevantnim, kao obična ledena pustinja koja je pod upravom Danske.

No sada je u centru pažnje, Grenland žele svi, a najglasniji u tome naumu je nova vlast SAD-a. No priča o Grenlandu seže daleko u prošlost Hladnog rata, čija ostavština i dan danas ima kojekakvu ulogu. Donosimo vam popis zanimljivih grenlandskih vojnih baza, ali i razloge zašto SAD pretendira na ovaj danski zaleđeni prostor.

Ponuda od 100 milijuna dolara

SAD ima dugogodišnji sigurnosni interes za Grenland koji datira iz 1946. godine kad su Danskoj za otok ponudili 100 milijuna američkih dolara u zlatnim polugama. Danci su to pristojno, ali odlučno odbili.

Gotovo 80 godina poslije, novoizabrani predsjednik Donald Trump izazvao je diplomatsku kontroverzu, sugerirajući da SAD treba preuzeti Grenland iz razloga nacionalne sigurnosti. No, kako je izjavila danska premijerka Mette Frederiksen, Grenland definitivno nije na prodaju. Trumpovo zanimanje za Grenland nije novo. Prvi put je iskazao interes za teritorij 2019. godine, ali od toga nikada nije bilo ništa. Jesu li ovaj put planovi ozbiljniji, teško je reći.

Zračne baze Grenland | Foto: Youtube screenshot

Rudno bogatstvo

Najvrjedniji prirodni resursi Grenlanda leže u njegovom ogromnom rudnom bogatstvu, koje ima pravi potencijal za unaprjeđenje gospodarstva. Nalazišta uključuju plemenite metale poput zlata i platine, niz ‘bazičnih’ metala – cink, željezo, bakar, nikal, kobalt i uran te elemente kao što su neodim, disprozij i prazeodim, piše theconversation.com.

Grenlandski resursi rijetkih elemenata posebno su značajni. Ovi elementi su bitni – ne samo za baterije, solarnu tehnologiju i tehnologiju vjetra, već i za vojne primjene. Ako se u potpunosti razvije, Kvanefjeld ležište urana i rijetkih elemenata, svrstalo bi Grenland među najvažnije proizvođače u svijetu.

Strah od Kine

Kineski interes za Grenland proteže se najmanje jedno desetljeće unatrag. Godine 2015. grenlandski ministar financija i unutarnjih poslova Vittus Qujaukitsoq posjetio je Kinu kako bi razgovarao o mogućim ulaganjima u rudarstvo, hidroelektrane, luke i druge infrastrukturne projekte. Jedna tvrtka, China Communications Construction Company, ponudila se za izgradnju dvije zračne luke, jedne u glavnom gradu Nuuku, druge u Ilulissatu.

Druga kineska tvrtka, General Nice Group, ponudila je kupnju napuštene danske mornaričke baze na sjeveroistoku Grenlanda, dok je Kineska akademija znanosti zatražila izgradnju stalnog istraživačkog centra i satelitske zemaljske stanice u blizini Nuuka. Trumpova administracija je posebno smatrala da interes Kine za Grenland ima skrivene komercijalne i vojne motive, zabrinutosti koje su se nastavile i pod Bidenovom administracijom u njezinom nedavnom lobiranju kod jedne australske rudarske tvrtke – da ne proda ništa od svoje imovine na Grenlandu kineskim tvrtkama.

Grenland | Foto: Youtube screenshot

Geopolitička važnost

Grenland je geografski smješten između Sjevernog morskog puta i Sjeverozapadnog prolaza, dvaju arktičkih pomorskih putova čija važnost raste kako se morski led smanjuje. Oko 2050. godine Transpolarni morski put će se vjerojatno otvoriti kroz središnji Arktički ocean, prolazeći istočnim obalama Grenlanda. Nadalje, otok je temelj danskih zahtjeva za suverenitetom nad Sjevernim polom – u odnosu na zahtjeve Rusije i Kanade.

Ipak, ovaj spor oko vlasništva nad Sjevernim polom samo je dio geopolitičke borbe za pučinski teritorij u regiji. Ruska rastuća militarizacija njezinog golemog obalnog područja suprotstavljena je vojnim vježbama NATO-a u sjevernoj Skandinaviji, dok je vlastitim potezima Kine na Arktiku, potpomognutom Moskvom, pokrenuto nekoliko istraživačkih stanica uz podršku ledolomaca i sporazuma za istraživačke i komercijalne projekte.

Zračna baza Pituffik

Amerikanci su kroz povijest, posebice za vrijeme Hladnog rata kada je u svijetu vladala velika raketna kriza, odlučili izgraditi četiri zanimljive baze na Grenlandu. Riječ je redom o zračnoj bazi Thule, danas poznatoj kao Pituffik, zračnoj bazi Sondrestrom, zračnoj bazi Kangilinnguit te zračnoj bazi Narsarsuaq. Ona najvažnija u današnjim okvirima je zasigurno baza Pituffik.

Zračna baza Pituffik | Foto: Youtube screenshot

Izgrađena je početkom 50-ih godina oko 1.200 kilometara sjeverno od Arktičkog kruga. Izvorno je služila kao baza za rano upozoravanje na projektile, dok je danas dom značajnog dijela globalne mreže senzora za upozorenje na projektile Space Delta 4 i senzora za nadzor svemira i kontrole svemira Space Delta 2. Zanimljivo, Pituffik je i najsjevernija američka baza na svijetu. U bazi se nalazi i 12. eskadrila za svemirsko upozoravanje koja upravlja sustavom ranog upozoravanja na balističke rakete dizajniranim za otkrivanje i praćenje ICBM-ova lansiranih na Sjevernu Ameriku. U bazi se također nalazi i najsjevernija luka dubokih voda na svijetu.

Sonderstrom, Kangilinnguit i Narsarsuaq

Uz Pituffik se na prostoru Grenlanda nalaze još tri zračne baze, od kojih jedna praktički više nije pod američkom zastavom. Zračna baza Sondrestrom, nosila je izvorno ime Blue West – 8. Nakon Drugog svjetskog rata, baza je nakratko vraćena pod dansku kontrolu, ali je ubrzo nakon toga vraćena pod američki stijeg. U 90-ima prošlog stoljeća predana je grenlandskoj vlasti i sada služi kao civilna zajednica pod imenom Kangerlussuaq.

Nadalje, baza Kangilinnguit je nekada služila kao pomorska američka baza u općini Sermersooq, dok je danas riječ o malenom naselju u kojem žive pripadnici danske mornarice. Kangilinnguit je osnovala Mornarica Sjedinjenih Država tijekom Drugog svjetskog rata kako bi zaštitila izuzetno strateški kamenolom kriolita u bivšem naselju Ivittuut. Američka mornarica predala je bazu danskoj mornarici u kolovozu 1951. godine. Tijekom prvih godina Hladnog rata, bazu su koristili protupodmornički ratni brodovi NATO-a, koji su pratili podmornice sovjetske mornarice u sjevernom Atlantiku.

Posljednja baza – Bluie West One, kasnije poznata kao baza Narsarsuaq, izgrađena je na ledenjačkoj moreni na mjestu gdje je sada selo Narsarsuaq, blizu južnog vrha Grenlanda. Vojska Sjedinjenih Američkih Država započela je s izgradnjom u lipnju 1941. godine, dok je prvi zrakoplov ondje sletio u siječnju 1942. godine – kao poveznica u sjevernoatlantskoj trajektnoj ruti u Drugom svjetskom ratu. Baza je imala najveću populaciju od oko 4.000 američkih vojnika, a procjenjuje se da je tamo kroz povijest sletjelo oko 10.000 zrakoplova na putu za rat u Europi i Sjevernoj Africi.

Otkriven Camp Century

U travnju 2024. znanstvenik iz NASA-e, Chad Greene letio je zrakoplovom s timom inženjera, prateći radarski instrument dok je ispitivao grenlandsku ledenu ploču ispod. Leteći oko 150 milja istočno od svemirske baze Pituffik na sjevernom Grenlandu, Greene je snimio fotografiju koja prikazuje golemu, neplodnu površinu ledene ploče, ali radar je ispod nje neočekivano otkrio nešto zakopano u ledu.

U nastavku istraživanja otkriveno je kako je riječ o gradu ispod leda, staroj američkoj vojnoj bazi iz vremena hladnog rata. Ona se danas nalazi zakopana ispod 30 metara leda, a mnogi bi ju rado istražili, o čemu više možete pročitati ovdje.

Camp Century | foto: screen shot you tube