Nemaju gdje sa smećem: Na Kvarneru se za 5 milijuna eura kopa rupa za 5.000 kubika otpada
Kad razmišljamo o lijepim turističkim destinacijama zbrinjavanje otpada nam zasigurno nije ni u peti. No, za baš svako posjećivano odredište iznimno je važno da ima funkcionalno odlagalište dovoljno velikog kapaciteta. Brojni otoci znali su se na vrhuncu sezone naći pretrpani zbog nedostatka kapaciteta za odvoz otpada, što potencijalno šteti njihovom ugledu. Kako turisti ni stanovnici Malog Lošinja ne bi bili okruženi smećem, grad je odlučio srediti 60 godina staro odlagalište. Sanacija će se provesti u skladu s Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava, iz Mehanizma za oporavak i otpornost, za oko 5 milijuna eura.
otpad | pixabay
Kad pomislite na Mali Lošinj, zbrinjavanje otpada zasigurno nije prvo što vam padne na pamet. No, i u gradu koji je jedna od omiljenih turističkih destinacija na hrvatskoj obali je važno pitanje zbrinjavanja otpada.
Budući da se taj posao dosad odrađivao na starom odlagalištu iz 1967. godine, vrijeme je da se nešto promjeni. Iako lokacija za odlaganje ostaje ista, postojeće odlagalište će se sanirati i to za 5 milijuna eura s PDV-om.
Za neopasni i građevinski otpad
Prema Elaboratu podnesenom Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, odlagalište neopasnog otpada u Malom Lošinju koristi se već skoro 60 godina. Ograđeno je na radnoj odlagališnoj plohi površine oko 0,81 hektara, a ondje se odvoze neopasni i neopasni proizvodni otpad. Na posebni dio veličine od otprilike 0,1 hektara odlaže se miješani građevinski te otpad od rušenja objekata.
U svom trenutnom stanju odlagalište ima ulazno-izlaznu zonu, reciklažno dvorište i pretovarnu stanicu, uređen protupožarni pojas širine između 4 i 6 metara te plinske odzračnike za pasivno otplinjavanje odlagališnog plina. Oko odlagališta je izgrađena ograda visine oko 2 metra, izgrađen je plato za pranje donjeg postroja vozila, oko prostora odlagališta je formiran zeleni pojas i izgrađen je sabirni bazen za prikupljanje sanitarnih otpadnih voda i još neke važne elemente za svako odlagalište. Ipak, to nije sve što gradu treba.
– Na odlagalištu nije izgrađen temeljni brtveni sloj, sustav obodnih kanala oko tijela odlagališta, niti je izveden sustav za prikupljanje i prihvat procjednih voda, stoji u dokumentaciji za sanaciju koja bi trebala razriješiti sve manjkavosti postojećeg sustava i povećati kapacitet odlagališta.
Odlaganje prestaje do daljnjeg
Idejnim projektom planira se sanacija postojećeg odlagališta koja podrazumijeva sakupljanje otpada odloženog van gabarita, izravnavanje i ublažavanje nagiba, odnosno pokosa odlagališta. Prvo će se formirati tijelo odlagališta, koje će se potom zatvoriti ugradnjom završnog pokrovnog sloja. Za vrijeme sanacije, ondje se neće dovoziti novi otpad.
– Daljnje odlaganje otpada na lokaciji prestaje, a zatvoreno odlagalište se ozelenjava čime se lokacija dovodi u prvobitno stanje. Ukupna površina zahvata na kojem se predviđa sanacija odlagališta iznosi 4,91 hektara. Površina zatvorenog tijela odlagališta nakon sanacije iznosit će 3,69 hektara.
smeće | foto: Freepik
Prestankom odlaganja otpada, zatvoreno i sanirano odlagalište nastavit će se koristiti, ali samo kao pretovarna stanica za potrebe rada Županijskog centra za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije ‘Marišćina’ i kao reciklažno dvorište.
Stižu sortirnica i kompostana
Već su ishođene građevinske dozvole za sortirnicu otpada i kompostanu koje su u fazi izgradnje, dok će kompletnom sanacijom odlagalište dobiti i prostor za nove kubike otpada.
– Sanacija odlagališta uključuje iskop oko 5.000 kubnih metara odloženog otpada koji se nalazi izvan ograđenog odlagališta i njegovo sabijanje i preoblikovanje u stabilno tijelo na površini oko 3,7 hektara, ublažavanje pokosa, prekrivanje završnim pokrovnim slojem i krajobrazno uređenje, prikupljanje i obradu odlagališnog plina te izgradnju obodnog kanalu koji će se slijevati prikupljene oborinske vode sa zatvorenog tijela odlagališta, navodi dokumentacija javno dostupna u Elektroničkom sustavu javne nabave.
Utjecaj na okoliš
Prije početka postupka bilo je potrebno utvrditi treba li provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, za što se pokazalo da neće biti potrebno. Nije bila nužna ni glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, a nekoliko je razloga zašto te su već osmišljeni načini na koje se okoliš za vrijeme radova planira zaštititi.
Dok je prilikom izvođenja radova na sanaciji odlagališta uslijed pojačanog prometa vozila i građevinske mehanizacije moguće povremeno onečišćenje zraka prašinom i ispušnim plinovima, ono je privremenog, kratkotrajnog karaktera i slabog intenziteta. Uz to, najbliži stambeni objekt na udaljenosti je oko 500 metara od lokacije odlagališta, zbog čega se ne očekuju navedeni utjecaji na okolno stanovništvo, stoji u rješenju o potrebi provedbe procjene utjecaja na okoliš.
K tome je temeljem modela procjene nastanka odlagališnog plina po satu, u planu nastaviti otplinjavanje tijela odlagališta putem odzračnika i biofiltra. Također, temeljem istog modela, nastavit će se i s provedbom pasivnog sustava otplinjavanja odlagališta, zbog malih količina odlagališnog plina koji će se u narednom razdoblju stvarati na lokaciji.
Uz to, s obzirom da se postojeće odlagalište otpada sanira i zatvara te se prestaje s daljnjim odlaganjem otpada, s vremenom će se stvarati sve manje plinova. Završnim prekrivanjem odlagališta vodonepropusnim završnim pokrovnim slojem smanjit će se negativan utjecaj odlagališnog plina na kvalitetu zraka. Sanitarne otpadne vode prikupljat će se u vodonepropusnom sabirnom bazenu i prazniti od strane ovlaštene osobe.
Cijena uređenja
Nakon prestanka odlaganja i postavljanja rekultivirajućeg sloja, predviđeno je ozelenjivanje tijela odlagališta kako bi se isto uklopilo u postojeći krajobraz. Lokacija planiranog zahvata nalazi se izvan zaštićenih prirodnih područja, a stanje okoliša pratit će se sukladno propisu o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada.
Radovi će se izvoditi sukladno ishođenoj građevinskoj dozvoli od 9. travnja 2024. godine. Za glavni pak projekt zaslužna je inženjerka građevine Tea Stančić iz tvrtke Uniprojekt terra. Na temelju pregleda procjene potrebnih ulaganja, za sanaciju i zatvaranje postojećeg odlagališta otpada ‘Kalvarija’ predviđen je utrošak od 4.229.589,00 eura bez, odnosno 5.286.986,25 eura s PDV-om.
Cijena obuhvaća pripremne radove, uređenje ograde, krajobrazno uređenje, prometno-manipulativne površine, hidrotehničke radove, one na tijelu odlagališta, otiplavanje i elektrotehničke radove.
Koliko koštaju podzemni spremnici koji su nedavno ugrađeni diljem Zagreba pročitajte ovdje.
