Otok poznatog hrvatskog izumitelja dobit će novu luku: Uskoro kreće milijunska rekonstrukcija lukobrana
Val rekonstrukcije i modernizacije luka i lučica duž hrvatske obale ne jenjava. Nakon raspisanog natječaja za obnovu luke Murter, sljedeća na redu je Prvić Luka na otoku Prviću u Šibensko-kninskoj županiji. U okviru nastavka infrastrukturnih ulaganja u pomorsko dobro, raspisan je javni natječaj za izvođača radova na rekonstrukciji tamošnjeg lukobrana, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 2.387.339,94 eura. Projekt obuhvaća temeljitu sanaciju dotrajalog lukobrana iz austro-ugarskog razdoblja, uključujući obnovu unutrašnje obalne trase, dogradnju glave lukobrana i izgradnju nove zaštitne kamene školjere.
Prvić Luka | Foto: Lučka uprava SKZ
Nastavlja se val modernizacije i rekonstrukcije luka i lučica na hrvatskoj obali. Naime, nakon nedavnog natječaja za obnovu luke Murter, u sanaciju kreće i luka na pitoresknom otoku Prviću. Trenutačno je raspisana javna nabava za izvođača radova na projektu rekonstrukcije lukobrana u Prvić Luci, čija je procijenjena vrijednost 2.387.339,94 eura.
Luka iz Austro – Ugarske
Zahvat obuhvaća postojeći lukobran u Prvić Luci, izgrađen još za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Tijekom svog dugog uporabnog vijeka, konstrukcija je neprekidno bila izložena udarima valova iznimne visine, što je dovelo do ozbiljnih oštećenja. Lukobran je dug 108 metara, a širok oko 7,5 metara. Parapetni zid odvaja glavni dio lukobrana od kamene školjere koja se na njega naslanja, a cijela je konstrukcija građena kao masivni kontinuirani zid s vanjskom kamenom oblogom.
Pregledom je utvrđeno da su kamene gromade školjere postavljene bez adekvatnog uklještenja, zbog čega mnoge od njih stoje labavo, što je dodatno pogoršano djelovanjem valova. Takva situacija dovela je do značajnih oštećenja školjere, ali i do povećane izloženosti tijela lukobrana razornim valovima, posebice podmorskom dijelu i vanjskoj strani parapeta. Posljedice su najočitije na glavi lukobrana, koja je najizloženija udarima mora. Tamo je uočeno slijeganje trase u rasponu od 15 do 30 centimetara.
Cijeli lukobran temelji se na nasipu, a na njegovoj glavi vidljiva su oštećenja temeljne berme, što je dodatno rezultiralo pukotinama na hodnoj površini i parapetnom zidu. Ispod razine mora stanje je dodatno zabrinjavajuće – ronilački pregled je pokazao opsežna oštećenja, uključujući mrvljenje santorina od kojeg su zidovi građeni, brojne vertikalne i horizontalne pukotine te rupe. Na dijelovima su ranije izvedene betonske plombe radi sanacije podlokanih dijelova, no i te su plombe loše kvalitete i dodatno su podlokane.
Unatoč svakodnevnoj upotrebi lukobrana za prihvat plovila u javnom pomorskom prometu i od strane nautičara, konstrukcija zahtijeva hitnu i sveobuhvatnu sanaciju. Projektom je predviđena ne samo sanacija, već i dogradnja glave lukobrana radi poboljšanja sigurnosti i funkcionalnosti pristana.
Potpuna obnova
S obzirom na teško stanje konstrukcije, planirana je potpuna sanacija lukobrana, uključujući dogradnju njegove glave. Obrambena školjera također više ne udovoljava današnjim standardima, jer su kamene gromade postavljene bez međusobnog uklještenja, što je dodatno dovelo do oštećenja. Projektom se želi poboljšati uvjeti prihvata plovila, osigurati dodatna manipulativna površina te stabilizirati postojeća konstrukcija.
Dogradnja glave lukobrana planira se izvesti kao masivna betonska konstrukcija temeljena na ranije formiranom nasipu. Masivni gravitacijski stupovi povezivat će se armiranobetonskim panelima i šupljim pločama, čime će se formirati plato koji će se popločati kamenom. U trasi će se postaviti kamene poklopnice i obložnice, a predviđena visina iznosi +1,30 metara, dok dubina doseže – 4,50 metara prema HVRS71 sustavu. Izvest će se i produžetak postojećeg parapeta, širine 1 metar i visine +2,60 metara, uz prethodno uklanjanje nestabilnih dijelova.
Ovako dograđen lukobran omogućit će privez plovila javnog pomorskog prometa s vanjske strane glave u dužini od 36,8 metara, te dodatni vez s unutarnje strane u dužini od 34,1 metar. Time će se značajno unaprijediti sigurnost pristajanja i prekrcaja putnika i robe, posebice u odnosu na postojeće uvjete u kojima je privez plovila na uskoj glavi širine tek 7,5 metara otežan i rizičan.
Sanacija unutrašnje obalne trase lukobrana
Podmorski zid unutrašnje trase, izrađen od santorina, u vrlo je lošem stanju s brojnim pukotinama i podlokanostima, stoga će se izvesti potpuna sanacija armiranobetonskom oblogom. Oblogu je predviđeno izvesti u nagibu 10:1, polaganjem na unaprijed betoniranu temeljnu traku. Nadmorski dio zida uklanja se i betonira nova ploča koja se povezuje s podmorskim dijelom, a na cjelokupnu površinu ponovno se ugrađuju demontirane kamene poklopnice i obložnice.
Hodna površina također se vraća u izvornu formu, a cjelokupna trasa pomiče se prema moru za 60 centimetara zbog debljine nove obloge. Ukupna dužina sanirane trase iznosi 84,9 metara, visina ostaje +1,00 metar, a dubine variraju od -1,50 do -4,00 metra. Na završetku sanirane trase započinje dogradnja glave lukobrana, čija je dvostruka funkcija stabilizacija postojećeg objekta i omogućavanje pristana za veća plovila.
Sanacija postojeće kamene školjere
Numeričke analize valne propagacije pokazale su da se na lokaciji lukobrana mogu očekivati valovi značajnih visina, do 2,5 metra, a u ekstremnim slučajevima i do 4,5 metra. U skladu s tim, projektom je definirana nominalna masa novih kamenih gromada od 2,8 tona, što je više od mase postojećih gromada koje se kreću između 1,5 i 2,5 tona. Samo oko 20 posto postojećeg materijala moći će se ponovno upotrijebiti.
Nova školjera izvest će se u nagibu 1:2, s krunom širine 2,60 metara i visine +2,00 metra. Prije njezina postavljanja, postojeće gromade bit će uklonjene, a tamo gdje je potrebno, formirat će se filterski sloj granulacije 250-300 kg. Na glavi lukobrana dodatno će se formirati jezgra kamenom granulacije 1-500 kg. Kamene gromade zatim će se pažljivo ugrađivati strojno, u dva reda, pri čemu će biti djelomično korištene postojeće, a djelomično nove gromade, kako bi se osigurala stabilnost i trajnost obrambenog sloja.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
