Iako se čini da je bilo jučer, Pelješki je most otvoren u srpnju 2022., odnosno prije nešto više od dvije godine. Svakako dovoljno vremena da eventualni nedostatci isplivaju na površinu. To se, barem do sada, nije dogodilo. No, posljednjih dana medijski prostor pune priče o pukotinama na mostu zbog kojih se širi zabrinutost. Jer, koliko bezazlena bila, pukotina je pukotina, a ne može biti svejedno kada se pojavi na objektu vrijednom 23,52 milijuna eura.
Na stupovima Pelješkog mosta koji nose sajle, već neko vrijeme su golim okom vidljive površinske pukotine, piše 24sata.hr. No, stručnjaci koji su pukotine analizirali kaži kako se ne radi se o konstruktivnim pukotinama koje ugrožavaju sigurnost mosta.
Pukotina je pukotina
Tvrde da se takve promjene mogu dogoditi na betonskim površinama zbog promjena temperature i naprezanja. No, pukotina je pukotina, a kada se nalazi na najvećem i najpopularnijem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj nitko nije sretan.
Spominje se žurni pregled mosta. No, navodno su se u priču oko pregleda uključile Hrvatske ceste koje žele za pregled mosta uzeti konzorcij koji je dao 180 tisuća eura skuplju ponudu. Odabir im je država već jednom poništila, pa se sumnja da Hrvatske ceste to rade zbog pogodovanja nekome, piše 24sata.hr.
Zahtjevna izgradnja
Podsjetimo, izvođač radova, kineska tvrtka CRBC, uvedena je u posao 31. srpnja 2018., a Pelješki most je 27. siječnja 2022. godine prošao tehnički pregled. Dugačak je čak 2.440 metara i širok 60 metara. Izgradnja je koštala 23,52 milijuna eura.
Pri gradnji, spominjalo se, izazov je predstavljala najviše pozicija mosta zato što je u pitanju trusno tlo (0,34 G), a vjetrovi izmjereni za vrijeme gradnje su bili jačine i do 150 km/h. Međutim, rečeno je uoči otvorenja, most je ispravan i pri udarima vjetra do 250 km/h.
Pri samom odabiru izgleda mosta, išlo se na ovaj smanjenog profila, između ostalog i zbog plovidbenog profila ispod mosta, što je bio zahtjev nametnut od strane Bosne i Hercegovine. Zahtijevali su koridor od 200 metara širine i 55 metara visine. Bila su napravljena dva modela mosta – klasičan sandučasti most bi imao puno više stupova, pa ne bi bila moguća realizacija zahtjeva BiH. Ipak, na kraju se koristila mješavina konstrukcijskih rješenja oba modela mosta.
Doznajte ovdje detalje izgradnje Pelješkog mosta.