Raste broj bauštelaca u Hrvatskoj: DZS i Mirovinsko imaju zanimljive brojke, ali se ne podudaraju
Građevinski sektor u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi stabilan uzlet, što potvrđuju i najnoviji statistički podaci. Prema HZMO-u, u veljači 2025. u građevinarstvu je bilo evidentirano 153.668 osiguranika, dok DZS za ožujak navodi znatno manji broj – 126.338 zaposlenih. Ova razlika od više od 23 tisuće osoba ukazuje na razlike u metodologiji, no obje institucije bilježe isti trend, a to je da građevinski sektor kontinuirano raste.
Radnici u građevinarstvu | Foto: Pixabay
Nedavno objavljeni statistički podaci o broju osiguranika, odnosno zaposlenih, donose zanimljive uvide, osobito kada je riječ o sektoru građevinarstva. Prema prvim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), na dan 28. veljače 2025. u Hrvatskoj je bilo evidentirano 1.709.185 osiguranih osoba. U odnosu na isti datum prethodne godine, riječ je o porastu od 3,3 posto, odnosno 55.305 više osiguranika. Usporedimo li te brojke s veljačom 2023., rast iznosi 6,15 posto ili 99.028 osoba više, dok je u odnosu na 2022. zabilježen porast od 8,7 posto, što znači 136.309 više osiguranih, odnosno zaposlenih građana.
Podaci HZMO-a
Broj osiguranika, prema HZMO-u, pouzdan je pokazatelj zaposlenosti jer se temelji na prijavama radnika na obvezno mirovinsko osiguranje koje provode poslodavci. Tako je i dalje najveći broj osiguranika zabilježen u djelatnostima trgovine, prerađivačke industrije, građevinarstva te obrazovanja, pri čemu se građevinski sektor osobito ističe po kontinuiranom rastu.
Kronološki gledano, HZMO je 28. veljače 2022. zabilježio 128.760 osiguranika u građevinskom sektoru. Godinu dana kasnije broj se povećao na 132.383, da bi do veljače 2024. narastao na 143.963. Najnoviji podatak, iz veljače 2025., pokazuje da je u sektoru građevinarstva evidentirano 153.668 osiguranih osoba. U samo tri godine taj broj porastao je za čak 24.908.
Broj zaposlenih u građevinarstvu | Foto: Canva/HZMO
Podaci DZS-a
Zanimljivo je primijetiti da broj osiguranika u sustavu mirovinskog osiguranja zapravo predstavlja broj zaposlenih radnika. No, iako bi podaci o zaposlenosti trebali biti jednoznačni, oni to u praksi nisu – jer različite institucije bilježe različite brojke. Tako, primjerice, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz ožujka ove godine, u sektoru građevinarstva bilo je zaposleno 129.989 osoba. Istovremeno, HZMO za isti sektor i približno isto razdoblje navodi znatno veći broj – čak 153.668 osiguranika.
Kako bi se stekla jasnija slika i omogućila konkretna usporedba, korisno je promotriti podatke obje institucije kronološki. DZS bilježi da je u ožujku 2022. u građevinarstvu radilo 100.635 osoba, a do prosinca iste godine broj zaposlenih porastao je na 110.464.
Tijekom 2023. trend rasta se nastavio – u srpnju je zabilježeno 113.041 zaposlenih, dok ih je do kraja prosinca bilo 118.156. U 2024. godini brojka nastavlja rasti: u lipnju je iznosila 123.611, a u prosincu 125.716 zaposlenih. Na kraju, prema podacima iz siječnja 2025., u građevinskom sektoru je evidentirano 126.338 zaposlenih. Usporedi li se prosinac 2022. i prosinac 2024., riječ je o povećanju od 15.252 osobe.
Broj zaposlenih u građevinarstvu | Foto: Canva/HZMO
Različiti podaci
Ono što jasno proizlazi iz ove usporedbe jest da između podataka DZS-a i HZMO-a postoji očit nesrazmjer. Primjerice, razlika između broja osiguranika u veljači 2025. i broja zaposlenih prema DZS-u u ožujku iste godine iznosi čak 23.679 osoba. Upitali smo HZMO za objašnjenje, na što su nam dali detaljan odgovor.
– U mjesečnoj publikaciji Hrvatskog zavod za mirovinsko osiguranje Statističke informacije na poveznici, u tablici Kretanje broja osiguranika prema mjesecima od siječnja 2005. do veljače 2025., str. 155, navedena je opaska vezano uz razliku pojma osiguranika i zaposlenih osoba – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje vodi evidenciju osiguranika, a ne zaposlenih koji su definirani svojim brojem u službenim statistikama Državnog zavoda za statistiku, središnjeg tijela za statistiku RH. Zavod nije zadužen pratiti broj zaposlenih niti je to njegova svrha, rekli su iz HZMO-a.
Istu pitanje postavili smo i DZS-u. Dobili smo kraći odgovor, ali i drugačije objašnjenje.
– Državni zavod za statistiku u Priopćenjima objavljuje broj zaposlenih u pravnim osobama, a HZMO ukupan broj osiguranika. Razlika je u obuhvatu odnosno metodologiji, pa zato podaci ne mogu biti isti. Kod iskazivanja podataka prema djelatnostima, Državni zavod za statistiku podatke prati prema čistoj djelatnosti, a HZMO prema pretežitoj djelatnosti, rekli su nam iz DZS-a.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
