Susjedi spremaju mega projekt: U 15 godina planiraju izgraditi 623 kilometara autocesta i brzih cesta
Crna Gora do 2040. godine planira izgradnju čak 623 kilometra autocesta i brzih cesta, što predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih zahvata u njenoj povijesti. Novi Prostorni plan predviđa dva velika autocestovna koridora – Bar – Boljare i Jadransko – jonski te pet brzih prometnica koje bi značajno unaprijedile povezanost svih regija. Procijenjena vrijednost projekta prelazi osam milijardi eura, a prve dionice već su u fazi pripreme i natječaja. Riječ je o strateškom iskoraku koji bi mogao temeljito promijeniti prometnu i gospodarsku sliku zemlje.
Autocesta, ilustracija | foto: Vlada Republike Hrvatske
Crna Gora najavila je velik broj infrastrukturnih i građevinskih projekata, a sada je predstavljen još jedan – može se reći i kapitalni. Naime, kako piše portal vijesti.me, susjedna država bi do 2040. godine trebala dobiti čak 623 kilometra autocesta i brzih cesta, ako se realiziraju aktivnosti predviđene Prostornim planom, koji je prošloga tjedna usuglasila Vlada i proslijedila Skupštini na usvajanje.
Premijer Milojko Spajić još je početkom 2023. najavio ambicioznu cestovnu mrežu koja bi obuhvaćala oko 480 kilometara novih pravaca, uz procijenjeni trošak viši od osam milijardi eura. Iako je tada najavljena kraća mreža, očekivalo se da će većina projekata biti dovršena do kraja 2030. godine. Nova verzija Prostornog plana predviđa širu cestovnu mrežu i trasirane koridore širine od 600 do 1.000 metara, a točna izvedba definirat će se kroz detaljna idejna rješenja. Državna kompanija Monteput već je raspisala više javnih natječaja za izradu tehničke dokumentacije prema postojećim smjernicama.
Značajne izmjene trasa
U odnosu na prethodne planove, došlo je do važnih izmjena. Trasa autoceste Podgorica – Bar izmijenjena je, produžena do Ulcinja i precizirano je mjesto ukrštanja s jadransko-jonskim koridorom – kod sela Gradac. Osim toga, uvedena je potpuno nova razvojna os – tzv. sjeverna trasa – koja će povezati Crnču s Pljevljima i granicom s Bosnom i Hercegovinom, te Andrijevicu s granicom Kosova. Kod ostalih brzih cesta došlo je do djelomičnih korekcija u trasiranju i boljem povezivanju s postojećim autocestama.
Posebna se pažnja posvećuje dionici koja povezuje Bar s Ulcinjem. Dionica između Dobrske Župe i Bara bit će zajednička za autoceste Bar–Boljare i jadransko-jonski koridor. S obzirom na stratešku važnost luke Bar, predlaže se da cijeli pravac od tunela Sozina, preko Bara do Ulcinja i granice s Albanijom bude izgrađen u punom profilu autoceste, a ne samo kao brza cesta, kako je bilo ranije planirano. Time bi se značajno poboljšala prometna povezanost u regiji i olakšao međunarodni tranzit.
autocesta | pexels
Trase pet brzih cesta
Prostorni plan predviđa i razvoj pet brzih cesta, koje će imati ključnu ulogu u povezivanju regija i poticanju gospodarskog i turističkog razvoja. Primorska brza cesta (B1), od granice s Hrvatskom do Budve, bit će posebno važna za Tivat, Herceg Novi i cijelu bokokotorsku regiju, gdje promet godišnje premašuje šest milijuna putnika. Većina trase vodi kroz zaleđe, uključujući tunelske dionice ispod poluotoka Luštice, s izlazom kod Tivta i dalje prema Budvi.
Brza cesta B2 povezivat će sjeverni dio zemlje s Bosnom i Hercegovinom, dok će cesta B3 spajati Podgoricu s Tuzi i Božajem. Ova je dionica prethodno bila planirana kao autocesta, no njezin je status smanjen kako bi se racionalizirali troškovi i uskladili s razvojnim planovima Albanije. Brza cesta B4, koja povezuje Podgoricu, Nikšić, Šavnik, Žabljak i Pljevlja, imat će važnu ulogu u razvoju unutrašnjosti, ali s posebnim naglaskom na očuvanje zaštićenih područja poput Parka prirode Komarnica i Nacionalnog parka Durmitor. Peta cesta, B5, trebala bi povezati Andrijevicu s granicom Kosova, ali njezina isplativost još se procjenjuje posebnom studijom.
Zanimljivo je da Prostorni plan otvara mogućnost proširenja postojećeg magistralnog pravca M-2 (Podgorica-Sozina) na četiri prometne trake. Time bi cesta stekla status brze ceste, no izvedba ovisi o tehničkim mogućnostima i zaštitnim režimima Nacionalnog parka Skadarsko jezero, koji se tek treba preciznije definirati.
ilustracija | foto: Pexels
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
