Uskoro kreće nova faza obnove najpoznatije morske tvrđave, cijena je prava ‘sitnica’
Tvrđava sv. Nikole u Šibeniku uskoro kreće u obnovu vanjskog plašta, vrijednu 232.000 eura, s ciljem očuvanja autentičnosti i prilagodbe za javnu i kulturnu namjenu. Projekt uključuje restauraciju oštećenih dijelova zida, uklanjanje neprimjerenih intervencija te zaštitu od vlage i mora. Radovi će se provoditi u skladu s konzervatorskim smjernicama i prethodnim istraživanjima.
Tvrđava Sv. Nikole, Šibenik | Foto: Hrvatski Restauratorski Zavod, Canva
Tvrđava sv. Nikole, povijesni čuvar ulaza u šibenski kanal, uskoro će zasjati u obnovljenom izdanju. U sustavu javne nabave objavljen je natječaj za izvođača radova obnove vanjskog plašta tvrđave, procijenjene vrijednosti 232.000 eura. Projekt obuhvaća niz konzervatorsko-restauratorskih i građevinskih zahvata s ciljem očuvanja autentičnosti i osuvremenjivanja prostora za javnu namjenu.
Priprema i cilj projekta
Prije izrade glavnog projekta provedena su opsežna arheološko-konzervatorska istraživanja koja su definirala položaj i oblik kopnenog ulaza u tvrđavu te pomogla u odabiru konačnog idejnog rješenja. Svi zahvati oblikovani su u skladu sa smjernicama Konzervatorskog odjela u Šibeniku te temeljem prethodne dokumentacije i projektnog zadatka.
Pripremi glavnog projekta prethodili su stručni elaborati: konzervatorsko-tehnički za obnovu plašta i unutrašnjosti tvrđave, elaborat sanacije temeljnih, zidnih i svodnih konstrukcija, restauratorski elaborat obnove portala, te specijalistički dokument o zaštiti od prodora morske i oborinske vode.
Primarni ciljevi projekta su sanacija dotrajalih dijelova tvrđave, povećanje funkcionalnosti prostora te valorizacija kulturno-povijesne i turističke važnosti lokaliteta. Planirani radovi obuhvaćaju konzervaciju, restauraciju i konstrukcijsku sanaciju, uz dodatno uređenje prostora za kulturna događanja, izložbe, koncerte i edukativne sadržaje, u sklopu revitalizacijskog programa.
Lokacija i veličina građevine
Tvrđava sv. Nikole nalazi se na otočiću Ljuljevcu, na ulazu u kanal sv. Ante kod Šibenika, na katastarskoj čestici k.č. 92 (nova 5886), u k.o. Donje Polje. Obuhvaća i čestice 5439, 5440/1 i 5440/3, ukupne površine 34.313 kvadrata. Bruto površina same tvrđave iznosi 13.281,33 kvadrata.
Zbog svoje kulturne i povijesne važnosti, tvrđava je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (oznaka Z-6516), a od 2017. godine dio je UNESCO-ove svjetske baštine. Danas se koristi u turističko-izložbene svrhe, s organiziranim posjetima brodom tijekom sezone.
Arhitektonske značajke tvrđave
Tvrđava je slobodnostojeća građevina, s tri strane okružena morem. Južni dio povezan je s kopnom preko otočića Školjić. Istočna strana ima kameno pristanište s kojeg rampa vodi prema glavnom i sporednom ulazu.
Građena sredinom 16. stoljeća prema nacrtima venecijanskog arhitekta Giangirolama Sanmichelija, tvrđava ima trokutasti tlocrt, rijedak za to razdoblje. Sjeverni dio čini masivni rondel, dok su južni polubastioni povezani ravnim zidom, kurtinom – koji oblikuje kliješta prema kopnu.
Tvrđava Sv. Nikole, Šibenik | Foto: Kanala Svetog Ante
Obnova vanjskog plašta
Predloženi zahvati na obnovi plašta temelje se na valorizaciji svih građevinskih i intervencijskih faza tvrđave, od izgradnje u 16. stoljeću do konzervatorskih zahvata krajem 20. i početkom 21. stoljeća. Zahvati uključuju zamjenu oštećenih dijelova opeke i kamena, sanaciju zidova, rekonstrukciju niša i otvora, uklanjanje skrame, raslinja i cementnih zakrpa, mehaničko i hidromehaničko čišćenje te restauraciju metalnih i kamenih elemenata.
Posebno će se pažljivo rekonstruirati kamenih elemenata in situ, a nedostajući dijelovi bit će nadomješteni novom kamenom građom. Podovi će se očistiti, urediti i, gdje je potrebno, preoblikovati. Bit će izvedena i sanacija zidova od vlage te pukotina, a svi zahvati dokumentirani su grafičkim prilozima u konzervatorskim elaboratima.
Stanje i sanacija zidova
Najveća oštećenja zabilježena su na dijelovima plašta građenima od žute opeke, gdje su utvrđena dubinska oštećenja i erozija morta. Zidovi su dodatno narušeni neadekvatnim intervencijama iz prošlosti – cementnim sljubnicama, zakrpama i žbukom. Djelovanje korozije i prisutnost vlage dodatno su pogoršali stanje zidova, posebno na spojevima metalnih i kamenih elemenata.
Nakon uklanjanja oštećenih dijelova, nova opeka će se ugraditi tako da u potpunosti odgovara originalu po boji, formatu i tehničkim svojstvima. Zidovi će se fugirati bezcementnim mortom, uz prethodno čišćenje i pravilnu pripremu podloge. Višak morta će se odmah ukloniti, a sljubnice po potrebi dodatno očistiti. Završni sloj predviđa hidrofobnu zaštitu opeke radi sprječavanja prodora vode.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
