Kreće ‘blokovska obnova’ stambenih zgrada, evo kako funkcionira i tko je prvi na redu
Predstavljeno je jesensko izvješće o provedbi obnove nakon potresa koja je u potpunosti završila na 12.546 lokacija od toga se 11.864 lokacija odnosi na privatne zgrade i kuće sa 47.327 stambenih jedinica, a završena su i 663 projekata koji su izvorno obnavljana iz Fonda solidarnosti EU. Također, najavljena je nova strategija obnove koja bi trebala ubrzati proces, po blokovima prema kojoj će u obnovu kreće 11 stambenih zgrada u Zagrebu i tri u Sisku.
energetska obnova | foto: Ministarstvo prostornog uređenja
Do sada je ukupno izgrađeno je 297 kuća od čega na području petrinjskog potresa 267, a zagrebačkog 30. U postupku gradnje su 272 obiteljske kuće (na području petrinjskog potresa 246, a na području zagrebačkog potresa 26), izvještava Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Trenutačno je u obnovi 1.929 gradilišta od kojih se 1.715 odnosi na privatne zgrade i kuće, a 214 na zgrade javne namjene i infrastrukture, dok je u postupku nabave dodatnih 837 lokacija sa 2.620 stambenih jedinica.
Tijekom listopada završeno je 157 obnova: 8 zamjenskih obiteljskih kuća, 26 zahtjevnih konstrukcijskih obnova (što su u pravilu obnove višestambenih zgrada) i 123 nekonstrukcijske obnove. Otvoreno je 116 gradilišta od čega 13 zamjenskih obiteljskih kuća, 9 višestambenih zgrada, 31 konstrukcijskih obnova i 63 nekonstrukcijskih obnova.
Novost: blokovska obnova
Iz Ministarstva izvještavaju i kako je uveden novi koncept tzv. ‘blokovske obnove‘. Ministarstvo je pripremilo 8 blokova s ukupno 1.129 stambenih jedinica čime se značajno pojednostavljuje obnova s jedne strane, a s druge strane u određenom bloku, primjerice u Zagrebu, odjednom rješava cijeli blok.
– U mjesecu listopadu donijeli smo odluku o odabiru izvođača za obnovu bloka 20 u Zagrebu sa 11 zgrada i Bloka Meštrović u Sisku s tri zgrade, a u postupku nabave su cijela Rimska ulica u Sisku sa 11 zgrada i Blok Zrinski u Zagrebu sa 26 zgrada, rekao je ministar Branko Bačić i podsjetio da je istovremeno, u obnovi i najoštećenija višestambena zgrada u oba potresa koju čini 5 zgrada sa 144 stambene jedinice u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda u Sisku.
Zgrade su u potpunosti uklonjene i u tijeku je temeljenje novih zgrada koje će biti u istim dimenzijama kao i uklonjene zgrade. U tijeku je i nekonstrukcijska obnova bloka Mali Vatikan u Zagrebu sa 25 ulaza i 259 stambenih jedinica.
Obnova javnih zgrada
Osim privatne imovine u listopadu je završen značajan broj obnove zgrada javne namjene koje su u najvećem dijelu financirane iz Fonda solidarnosti EU.
– Otvorili smo dječji vrtić u Dubrancu u Velikoj Gorici, početkom listopada otvoren je Odjel pedijatrijske hematologije i onkologije KBC Zagreb, otvoren je cjelovito obnovljen Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu, obnovljena zgrada Pučkog otvorenog učilišta Zaprešić, obnovljena zgrada Kinematografa u Topuskom te obnovljeni Dom za starije osobe u Petrinji. U Opatičkoj ulici u Zagrebu otvorena je obnovljena Palača Bužan, a euharistijskim slavljem i blagoslovom obilježen je završetak cjelovite obnove Samostana i Crkve Sv. Franje Asiškog na Kaptolu, rekao je ministar Bačić.
Podsjetio je i kako je sredstvima Fonda solidarnosti EU ugovoreno 1.309 projekata ukupne vrijednosti 3,67 milijardi eura.
Za obnovu zgrada javne namjene čija obnova nije bila prihvatljiva u sklopu Fonda solidarnosti EU Vlada je 10. listopada 2024. odobrila pomoć za sanaciju šteta od potresa u iznosu od 8,7 milijuna eura. Pomoć će koristiti općine Dvor, Donji Kukuruzari, Jasenovac, Hrvatska Dubica, Majur, Marija Gorica te Grad Glina.
Rekonstrukcije i izgradnje ‘Rebra’
Ministar je podsjetio i kako su Odlukom Vlade koja je donesena na sjednici prošloga tjedna stvoreni preduvjeti za provedbu najvećeg projekta financiranog iz Zajma Svjetske banke u iznosu od 164.997.706,04 eura za dovršetak projekta rekonstrukcije i izgradnje KBC Zagreb – Rebro faza III.
Dodao je i kako je uz poslijepotresnu obnovu Sisačko-moslavačka županija veliko gradilište na čijem se području provodi povijesna stanogradnja s 1.024 nove stambene jedinice. Od planiranih 59 zgrada, 14 je već završeno i useljeno, 40 ih je u postupku gradnje dok je njih 5 u pripremi odnosno postupku nabave izvođača radova.
Do sada je na obnovu javne i privatne imovine sveukupno utrošeno 3,1 milijardi eura od čega se na zagrebački potres odnosi 1,81 milijardi eura, a na petrinjski 1,32 milijarde eura.
U financijskim projekcijama za 2025. godinu osigurano je 1,2 milijardi eura za obnovu.
Doznajte ovdje jako je ‘vojska’ majstora za dvije godine totalno obnovila Palaču Pravde
