Potres koji je uništio 75 posto Skoplja: Kako je tekla njegova obnova?

Od zagrebačkog potresa prošlo je dvije godine, od potresa u Petrinji godina i tri mjeseca, a obnovom nisu zadovoljni niti oni koji ju vode. Sukladno tome, htjeli smo vidjeti kako je tekla obnova Skoplja, čiji je potres definitivno ostavio puno veće posljedice. Upravo je ta tragedija bila poticaj za nove zakone u građevinarstvu i početak masivne protupotresne izgradnje u Jugoslaviji.

Kako bismo lakše shvatili obnovu Skoplja, trebamo objasniti tadašnju globalnu politiku. Dakle, 63′ godine Hladni rat između Istoka i Zapada u punom je jeku, utrka za svemir je u fokusu, a Jugoslavija i dalje nije svrstana niti jednoj suparničkoj strani. Nakon potresa, i Istok i Zapad odmah su uskočili u pomoć glavnom gradu Socijalističke Federativne Republike Makedonije. I jedni i drugi su se htjeli iskazati jer nisu nikako htjeli da se oni drugi više ‘sprijatelje’ s Jugoslavijom. Htio to netko priznati ili ne, Jugoslavija je tada bila velika sila na geopolitičkoj karti Europe i time je imala veliki utjecaj na tijek Hladnog rata.

Francuska je poslala radnike koji su pomagali u izvlačenju stanovnika koji su ostali zarobljeni pod ruševinama. SAD, Švedska i Rumunjska osigurale su zdravstvenu pomoć, Sovjetski savez poslao je dovoljno materijala za izgradnju, dok su Velika Britanija, Čehoslovačka, Finska, Italija, Meksiko, Norveška i Poljska poslali montažne stanove za zbrinjavanje onih koji su ostali bez svega.

Do kraja 1964. godine više od 14.000 novih montažnih stanova postali su domovi za 70.000 ljudi u gradu sravnjenom do zemlje. U sljedećim mjesecima UN je odobrio program pomoć u sklopu kojeg su okupili tadašnje najbolje arhitekte iz Hrvatske, Grčke, Poljske i Japana, kako bi izgradili grad iz temelja i kreirali stambena naselja, piše Ozy.

Makedoniji je to bio i vrijedan tečaj ponašanja u kriznim situacijama koji joj je pomogao u edukaciji lokalnih profesionalaca. Izgrađena su kompletna naselja sa svom infrastrukturom. Sve su ti isplanirani i dizajnirali međunarodni stručnjaci koji su educirali niz radnika koji su sudjelovali u obnovi. Upravo to veliko iskustvo i znanje u rekonstrukciji grada, koja je konačno završena 80-ih godina, katapultiralo je Makedoniju u postindustrijsko razdoblje, objašnjava Igor Martek, profesor na građevinskom fakultetu.