Započelo javno savjetovanje o energetskoj obnovi višestambenih zgrada

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine. Upravo te zgrade predstavljaju 35 posto ukupnog stambenog fonda odnosno 27 posto ukupnog fonda u Hrvatskoj. Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti do 24. studenoga 2021.

Fokus Programa je na zgradama s najlošijim energetskim svojstvima (energetskog razreda D po Q”H,nd ili lošijeg u kontinentalnoj te C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj). Oko 34% višestambenih zgrada u kontinentalnoj Hrvatskoj spada u zgrade s najlošijim svojstvima, dok je u primorskoj Hrvatskoj takvih zgrada oko 30%. Ujedno, ove zgrade često imaju i loša konstrukcijska svojstva stoga se ovim Programom predviđa nekoliko kategorija obnove:

1. Integralna energetska obnova – obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove, a obavezno uključuje jednu ili više mjera na ovojnici zgrade kojima se ostvaruje ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove. Integralna energetska obnova iznimno može obuhvaćati samo jednu mjeru na ovojnici ako ona rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove.
2. Dubinska obnova – obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove.
3. Sveobuhvatna obnova – obuhvaća optimalne mjere unapređenja postojećeg stanja zgrade te osim mjera energetske obnove zgrade uključuje i mjere poput povećanja sigurnosti u slučaju požara i mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta. Obuhvaća i mjere za unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade, posebice radi povećanja potresne otpornosti zgrade, a može uključivati i druge mjere kojima se unaprjeđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.

Do kraja 2024., država će investirati 4,3 milijarde kuna

Procijenjene investicije za obnovu višestambenih zgrada prema ciljevima Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada iznose 17,2 milijardi kuna u razmatranom desetogodišnjem razdoblju. Do kraja 2024. godine, a kako bi se postigli ciljevi iz Dugoročne strategije, bit će potrebne investicije od oko 4,3 milijardi kuna. U ovu procjenu uključena su oba modela provedbe i to:

1. obnova višestambenih zgrada neoštećenih u potresu
2. obnova višestambenih zgrada oštećenih u potresu

Sveobuhvatna obnova doprinosi otpornosti zgrade na požare ili potrese

Ministarstvo napominje kako su koristi od obnove zgrada višestruke. Izravne energetske koristi su smanjenje potrošnje energije, smanjenje uvoza energije, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i dekarbonizacija energetskih sustava. Osim njih, postoje i klimatske koristi,  primjerice smanjenje emisija CO2. Zatim gospodarske poput građevinske i proizvodne aktivnosti i zapošljavanja te proračunski učinci  i smanjenje rizika od narušavanja zdravlja i siromaštva.

Obnovom se i nekretnini povećava vrijednost, a vlasniku je ona zaštita od budućih poskupljenja energenata i energije. Provedbom sveobuhvatne obnove povećava se i sigurnost odnosno otpornost postojećih višestambenih zgrada na neželjene događaje, kao što su požar ili potres.

Tekst nacrta Programa možete pronaći ovdje: