Pretraga

Tapete su se vratile na velika vrata, no oprezno s njima – Kako i zašto objašnjava ilustratorica Klasja Habjan

A- A+

Klasja Habjan je ilustratorica i grafička dizajnerica koja živi u Zagrebu, gdje je s prijateljicom otvorila mali grafički studio klasja&zita, a nama je za oko zapela i zbog toga što se bavi tapetama. S obzirom na to da se, kada govorimo o trendovima u interijerima, tapete polako, ali sigurno vraćaju na velika vrata, poželjeli smo se informirati o ovom trendu, ali i doznati nešto više o našoj svestranoj sugovornici.

Klasja Habjan / foto: Zita Nakić

– Često crtam, u radno ili slobodno vrijeme, što me najviše veseli, pogotovo kada ne znam što će nastati – i kada zapravo i ne mora nastati ništa. U procesu otkrivam mogućnosti i istražujem tehniku. Volim, na primjer, oblikovati male priče, popratiti tekst ilustracijama ili obrnuto, oblikovati naslovnicu, prelomiti tekst i ručno uvezati novonastalu knjižicu. Mislim da oblikovanje više segmenata, točnije spajanje vještina u zajednički rezultat, čini rad kvalitetnijim i osobnijim, započinje Klasja. čiju web stranicu možete posjetiti ovdje.

Na pitanje na koje je projekte s naglaskom na interijere posebno ponosna, Klasja izdvaja tiskaru Cerovski.

– Za tiskaru Cerovski oblikovala sam katalog zidnih tapeta, budući da oni posjeduju za to predviđene strojeve, kako bi zajedničkim snagama privatnim klijentima ili arhitektonskim studijima mogli ponuditi izbor od nekoliko stilski različitih tapeta. Uz to, jedna se gospođa javila s personaliziranim upitom: htjela je zid u uredu presvući ilustracijom brezine šume, pa je ta tapeta izrađena specifično za tu priliku. No, ponosnom me čini najviše činjenica da većina mojih prijatelja, ali i dosta ljudi koje osobno ne poznam, kod kuće posjeduje koju moju grafiku, plakat ili ilustriranu knjigu, objašnjava Klasja.

Tapete Klasje Habjan / foto: Privatna arhiva

“Tapete mogu biti metoda otkrivanja novih stilova modernog doba”

Tapete se sramežljivo vraćaju na listu trendova. Kao da su određeni trendovi u povijesti uništili ljubav prema ovom tipu ukrasa, poput onih groznih tapeta viktorijanske ere ili često depresivnih zidova u periodu od 50 – ih  do  70 – ih godina prošlog stoljeća. Stoga nas je zanimalo što Klasja misli na ovu temu, odnosno može li objasniti zašto se tapete ipak vraćaju u naše domove.

– Tapete su dekoracija, a budući da zauzimaju velik dio prostora, s njima treba biti posebno oprezan. Dominantne su naspram ostalih ploha, pa ih je, pogotovo za stambene prostore, po mom mišljenju, bolje koristiti kao akcent, na nekom manjem segmentu. Dok s druge strane, za primjerice restoran ili kafić pomaknutog i hrabrijeg interijera, potpuna prevlast tapeta može odigrati ključnu ulogu. Stil tapete može poslužiti kao vremeplov. Može biti namjerna referenca na prošlost (gdje bih ipak rekla da je bilo i odličnih tapeta u 60 – ima, a i u viktorijanskoj eri se može naći par iznimaka) ili pak avangardna metoda otkrivanja novih stilova modernog doba. Čini mi se da se sve konstantno isprepliće i da će popularni skandinavski minimalizam zapravo biti osvježen “glasnijim” grafičkim rješenjima u interijerima, smatra naša sugovornica.

Izdvojeni članak

‘Street art’ se preselio s ulice u interijere! Slavni hrvatski umjetnik i grafiter Lunar objašnjava nam zašto!

 

Kako s tapetama ipak treba oprezno, pitali smo Klasju koji tip tapeta je najbolji za koji dio stana.

– Sve ovisi o pojedinačnom primjeru, o osobnosti stanara i već postavljenog interijera. Kao i pitanje odjeće ili glazbe, sve se svodi na osobu koja će promatrati svakodnevno te tapete. Odgovoriti što je loše ili dobro, mogu samo iz osobne perspektive. Volim kad su tapete u skladu s ostatkom prostora, kad nisu previše repetitivne i kad funkcioniraju kao mural. Iako su svojevrstan zahvat, tapete se lako zamijene ili skinu, čime ih možemo promatrati i samo kao vlastitu fazu (ili trenutni hit). Mislim da su sada u modi tapete pastelnih i zemljanih boja s geometrijskom apstrakcijom, kaže nam Klasja.

“Svatko od nas je kustos svog malog muzeja”

Za kraj nas je zanimalo radi li Klasja distinkciju između umjetnosti i interijera u smislu da uređivanju interijera pristupa na drugačiji način, nego kada se bavi radom na nekom umjetničkom djelu ili je to za nju sve umjetnost jer mnogi bi rekli da uređenje doma jest umjetnost.

– Postoje situacije gdje se neki rad koji je originalno rađen kao grafika može adaptirati u pripremu za tapete, poput, na primjer, adaptacije romana u filmski scenarij. Svaki medij nosi svoje (rizike) i dio se uvijek izgubi u prijevodu, a neki se dio dopuni. Ne izgledaju sve grafike dobro uvećane na dimenzije tapeta i uvijek je pomalo nepredvidivo kako će to zaista izgledati kada bude visoko dva metra i dugačko deset. Tako da tapetama više pristupam tehnički; one moraju imati suptilne spojeve (kako bi se u teoriji u beskonačno mogle nastavljati) i moraju biti precizno pozicionirane. Umjetnički dio, barem za mene, faza je puno prije, gdje na papiru ili ekranu nastaje ideja, a taj je dio procesa, rekla bih, zajednički svim kreativnim radnjama. Čime se slažem i s tezom da je i uređenje doma kreativan proces. Svatko od nas je kustos svog malog muzeja, zaključuje naša sugovornica.

Tapete su se vratile na velika vrata, no oprezno s njima – Kako i zašto objašnjava ilustratorica Klasja Habjan
Share via
Copy link
Powered by Social Snap