Boom na tržištu nekretnina u Hrvatskoj: ‘Moguće je da je riječ o nekom postotku pranja novca’
Nedavno je objavljeno novo izvješće o tržištu nekretnina u Hrvatskoj u 2021. godini, a reakcije još uvijek ne jenjavaju. Tako je ekonomski analitičar, Luka Brkić, rekao da je moguće da se upravo dio prometa svodi na pranje novca.
Svijet nekretnina, ilustracija | foto: Freepik
Već smo pisali o spomenutom izvješću – u pitanju je publikacija ministarstva državne imovine i Ekonomskog instituta Zagreb, koja donosi detaljan pregled tržišta nekretnina u 2021. godini. Tako se dolazi do podatka da je promet nekretnina iznosio čak 60 milijardi kuna. Najvišu cijenu po metru kvadratnom su tako plaćali kupci u Dubrovniku (18.610 kuna), Rovinju (17.045 kuna), Splitu (16.682 kune) i Opatiji (15.390 kuna). U Zagrebu se metar kvadratni prodavao u prosjeku za 12.032 kune po m2. Više o tome pročitajte ovdje.
Zanimljivi su i podaci koji govore da je gotovo polovina nekretnina kupljena gotovinom. Kad se govori o mogućnosti kupnje nekretnine, najmanja je kod stanovnika priobalja. Te podatke je komentirao i ekonomski analitičar Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas u HTV-om Dnevniku, piše HRT.
On je rekao kako ljudi, pogotovo u nemirnim, nesigurnim vremenima, pokušavaju sa svojom imovinom pobjeći u sigurnije luke, a jedna od njih definitivno su nekretnine. Rekao je i kako APN-ovi krediti dodatno stimuliraju potražnju za stanovima, pa onda i rast cijena.
– A moguće je ići u malo spekulativnije vode i reći da veliki dio koji se kupuje gotovinom ima i spekulativne karakteristike i atribucije, odnosno da je moguće riječ o nekom postotku pranja novca, rekao je Brkić.
Brkić je izjavio i da procjene nekih domaći i međunarodnih istraživanja pokazuju da bi siva ekonomija u Hrvatskoj mogla biti nešto manje od 30 posto BDP-a. Napomenuo je kako je to ogroman novac koji ne završi u poreznom sustavu.
– To je nešto što definitivno predstavlja problem. Je li to sad trećina ili ne, ali definitivno je previsoko, upozorio je.
