Predstavljen Priručnik za održavanje povijesnih građevina: ‘Okidač za nastanak bili su potresi’
U prostorijama Gradskog kotara Grad u Splitu, široj i stručnoj javnosti predstavljen je ‘Priručnik za održavanje povijesnih građevina i postupanje u kriznim situacijama’. Autorica priručnika je dr.sc. Vinka Marinković, konzervatorica-restauratorica Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Peristil u Splitu, foto: Unsplash; Zhivko Dimitrov
Na predstavljanju priručnika, uz autoricu je govorila i Jasna Jerkov, voditeljica Odsjeka za staru gradsku jezgru i baštinu. Govoreći o publikaciji, Marinković je navela kako je u njoj obradila kontekst nastanka povijesne jezgre Splita te su analizirani aktualni problemi i rizici koji ugrožavaju navedeni prostor.
– Priručnik je namijenjen svim korisnicima stare gradske jezgre; od stanara, vlasnika poslovnih prostora do svih onih koju tu aktivno rade i borave. Cilj je upoznati se sa vrijednošću stare gradske jezgre, upoznati se sa pojmovima konzervatorske zaštite, uz tehničke koordinate za održavanje prostora i nekretnina, a sve sa ključnim ciljem – preventivnog djelovanja. Okidač za nastanak priručnika bili su razorni potresi koji su pogodili Petrinju i Zagreb, objasnila je Marinković.
Dodala je kako je priručnik nastao uz podršku Grada Splita i Ravnateljstva civilne zaštite. Uz objašnjenje zakonskih legislativa, publikacija donosi i stručne i tehničke smjernice za održavanje i uređenje povijesnih građevina, kao i upute za postupanje za vrijeme nepredviđenih situacija i nepogoda poput poplava, požara ili potresa. Prema riječima autorice, priručnik je i svojevrsni ’imenik’ za slučaju opasnosti.
– Pružen je pregled svih službi nadležnih za očuvanje, sprječavanje i smanjenje rizika od katastrofa te se pojašnjavaju njihove nadležnosti. Također, navode se i preventivne mjere koje pojedinci mogu poduzeti kako bi se spriječio razvoj rizika, a da se pri tome negativno ne utječe na spomeničke vrijednosti grada, zaključila je Marinković.
Predstavljen Priručnik za održavanje povijesnih građevina i postupanje u kriznim situacijama | foto: Grad Split
Sadržaj priručnika
Priručnik je podijeljen u četiri poglavlja:
- Dioklecijanova palača i srednjovjekovna jezgra Grada Splita
- Problemi očuvanja i potencijalni rizici
- Održavanje povijesnih građevina
- Dodatak (o stambenoj arhitekturi povijesne jezgre Splita)
U priručniku su tako opisana i pravila kojih se potrebno pridržavati prilikom održavanja zgrada u povijesnoj jezgri Splita. Vlasnici nekretnina imaju određene obveze i prava – prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, vlasnici su dužni čuvati nekretnine i redovito ih održavati, provoditi mjere zaštite utvrđene Zakonom, ali i o svim promjenama obavijestiti mjerodavnu instituciju.
– Vlasnik također treba omogućiti dostupnost kulturnog dobra (nekretnine) javnosti, dopustiti stručna i znanstvena istraživanja te provedbu mjera tehničke zaštite. Ako vlasnik namjerava poduzeti određene radnje koje bi mogle prouzročiti promjene (građenje, adaptacija, restauracija) ili ako želi obavljati gospodarsku djelatnost u objektu, za navedeno je dužan ishodovati prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Splitu, objašnjeno je u priručniku.
U priručniku su također navedena i neka od pravila kojih se vlasnici nekretnina moraju pridržavati kada je u pitanju uređenje nekretnina, pa tako prema Odluci o komunalnom redu Grada Splita, ako želite postaviti natpis na pročelju zgrade koja se nalazi unutar granica stare gradske jezgre, možete ga postaviti samo unutar svojih svijetlih otvora prostora, a slova mogu visoka najviše 25 cm. Također, natpisi se ne smiju postavljati na kamenim okvirima otvora na pročeljima zgrada.
– Odlukom je zabranjeno na pročeljima iznad javne površine postavljati dimovode i ventilacijske sustave. Bez dozvole nije dopušteno postavljanje bankomata na pročeljima zgrada i na objektima, što se odnosi i na površine javne namjene. U povijesnoj jezgri, međutim, dopušteno je postavljanje tiramole ili užadi za sušenje rublja. Ipak, preko pojedinih ulica stare gradske jezgre, zbog praktičnih, funkcijskih i sigurnosnih razloga, to je zabranjeno, piše u priručniku.
Praktični savjeti
U priručniku su navedeni i neki praktični prijedlozi za održavanje nekretnina, kao što su često provjetravanje objekata, godišnje čišćenje dimnjaka i oluka i uklanjanje vegetacije na zidovima i krovovima. Pojašnjeno je i kako bi se trebalo provoditi fugiranje sljubnica, koje sprječava migriranje vlage između kamenih blokova kuće, ali i statički osigurava i ojačava zid.
Dane su i upute za održavanje stolarije, koje uključuju čišćenje blagim sredstvima za čišćenje (bez acetona i alkohola) jednom do dva puta godišnje, kao i brušenje i bojanje svakih pet do deset godina. U priručniku piše i kako se u pravilu, drveni kapci prozora boje se tamnozelenom ili sivom bojom, a prozorska krila bijelom ili svjetlosivom. Stolarija vrata boji se tamnozeleno ili smeđe. Dana je i posebna napomena za plavu boju.
– Plava boja stolarije atraktivno izgleda; njome su se tradicionalno bojili dijelovi stolarije u pojedinim mediteranskim područjima (npr. Grčka). Međutim, nije tradicionalna u Dalmaciji i Splitu, stoga bi upotrebu te boje trebalo izbjegavati, istaknuto je u priručniku.
Donosimo i čitav priručnik.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
