Istraživanje: Urbana Europa ima sve lošiji zrak, u Hrvatskoj 57% populacije udiše opasne mikročestice
Kroz 2022. godinu 98% ljudi u Europi živjelo na područjima na kojima je koncentracija sitnih čestica karakteriziranih kao zagađenje bila iznad granice koju je postavila Svjetska zdravstvena organizacija. Najgora je situacija u jugoistočnoj Europi gdje je u čak pet država zabilježena koncentracija čestica zagađenja četiri puta veća od preporučene! Iako Hrvatska nije među njima, ne može se ni pohvaliti dobrim rezultatom.
Istanbul | foto: Freepik
U Europi je kvaliteta zraka sve lošija, posebno kada je u pitanju jugoistok kontinenta. Tako je u 2022. godini zabilježeno da je čak 98% ljudi u Europi živjelo na područjima na kojima je koncentracija sitnih čestica, koje se označavaju s PM 2,5, bila iznad granice koju je postavila Svjetska zdravstvena organizacija. Riječ je o istraživanju koje je proveo Deutsche Welle u suradnji s Europskom novinarskom mrežom – European Data Journalism Network, kako bi analizirao satelitske podatke iz Copernicus Atmospheric Monitoring Service (CAMS).
U pet zemalja situacija kritična
Razine zagađenja razlikuju se od regije do regije u Europi. To može biti posebno ozbiljno u dijelovima istočne Europe, doline Po u Italiji i na širim područjima metropola kao što Atena, Barcelona i Pariz. No, promatrajući Europu u cjelini najgora je situacija na jugoistoku kontinenta. I to redom u: Italiji, Ukrajni, Poljskoj, Turskoj i Bosni i Hecergovini. Ove zemlje imaju zabilježenu koncentracija čestica zagađenja četiri puta veću od preporučene!
Najzagađeniji zrak je detektiran u Italiji, te se procjenjuje da ga udiše gotov 20% tamošnje populacije, dok je zraku sa visokom stopom zagađenja izloženo približno 5% Ukrajinaca, te od 1 do 3% Turaka, Poljaka i stanovnika Bosne i Hercegovine. S druge strane, najbolji zrak, bez zabilježenih onečišćenja na području cijele zemlje ima Island, a po kvaliteti slijede ga redom skandinavske zemlje – Finska, Norveška i Švedska.
statistika zagađenja zraka 2022 | foto: screen shot Deutsche Welle
Loše i u Hrvatskoj
Prema statistici istraživanja, u Hrvatskoj po pitanju zgađenosti zraka situacije je daleko od blistave. Tako kod nas gotovo 20% populacije udiše zrak koji ima koncentracija čestica zagađenja tri puta veća od preporučene, a čak 57% stanovnika zrak koji ima koncentracija čestica zagađenja dva puta veća od preporučene!
U susjednim zemljama je slična situacija. Uz BiH gdje situacija već kritična, loše je i u Srbiji u kojoj 38% populacije udiše zrak koji ima koncentracija čestica zagađenja tri puta veća od preporučene, a čak 59% stanovnika zrak koji ima koncentracija čestica zagađenja dva puta veća od preporučene! Što znači da u ovoj zemlji tek 2% građana udiše zrak koji je ‘samo’ zagađen dva puta više od preporučene razine. Po ovom pitanju na razini cijele Europe gora je samo situacija u Slovačkoj i Mađarskoj koje se opasno približavaju apsolutnoj pokrivenosti zrakom onečišćenja trećeg i četvrtog stupnja.
U zraku su sulfati, nitrati, amonijak…
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da prosječna koncentracija zagađenja sitnim česticama ne smije prelaziti pet mikrograma po kubičnom metru zraka godišnje. Mikrogram je tisuću puta manji od miligrama.
Sitne čestice o kojima se govori su kombinacija čvrstih i tekućih čestica različitih organskih i anorganskih tvari i zagađivača. Sadrže sulfate, nitrate, amonijak, metalne okside, vodikove ione, vodu i morsku sol. Napominje se kako su zagađivači su nevidljivi golim okom. Imaju promjer manji od 2,5 mikrometra, što znači da su oko 30 puta tanji od jedne vlasi kose.
Dogovorena je gradnja najvećeg europskog postrojenja za uklanjanje CO2 iz zraka, potražite ovdje sve o projektu.
