Klizište na Pantovčaku u hitnoj sanaciji, što je s drugim rizičnim lokacijama?
Ponovo se aktiviralo klizište na zagrebačkom Pantovčaku, te je pokrenuta njegova hitna sanacija zbog čega je od jučer zatvoren dio ceste ispred ulaza u Predsjedničke dvore. Riječ je o situaciji koja je eskalirala nakon što su prve veće pukotine alarmirale javnost početkom ožujka. Ovaj događaj uopće ne čudi obzirom da se, prema procjenama, na području glavnog grada nalazi na stotine klizišta. Nedavno je struka izradila i mapu s njihovim točnim lokacijama. No, osim toga, ovim se problem sustavno ne bavi nitko, iako posljedice urušavanja klizišta mogu biti tragične.
klizište pantovčak | foto: screen shot you tube
Neposredno uz ulaz u kompleks Predsjedničkih dvora u tijeku su veliki radovi na sanaciji klizišta. Riječ je o klizištu starom 15 godina koje se početkom ožujka ponovno aktiviralo, da bi se situacija nekoliko tjedana kasnije pogoršala. Naime, tlo je na ovoj lokaciji propalo oko metar i pol.
Iz Grada Zagreba su objavili kako je klizište ušlo u hitnu sanaciju, zbog čega je na Pantovčaku trenutno na snazi privremena regulacija prometa.
– Ulica Pantovčak na dijelu od Zelengaja do Donjeg Prekrižja od danas do petka 24. svibnja do 20 sati zatvorena je za sav promet. Izvode se radovi hitne sanacije klizišta. Sugrađane molimo da obrate pozornost na privremeno postavljenu signalizaciju, te ih molimo za razumijevanje zbog mogućih poteškoća u prometu, poručili su iz Grada.
Vozačima se savjetuje obilazni pravac: Pantovčak (jug) – Zelengaj – Ulica Ivana Kukuljevića – Britanski trg – Nazorova – Tuškanac – Gornje Prekrižje – Pantovčak (sjever).
Aktivacijom sanacije klizišta na Pantovčaku opravdano se postavlja pitanje, zašto u Hrvatskoj sanacija klizišta uvijek mora biti ‘hitan’ posao. Posebice nakon što su kroz posljednjih nekoliko godina provedena opsežna istraživanja ove problematike koja su osigurala sve potrebne podatke da se klizišta stave pod redovan nadzor i kontrolu.
Mape klizišta
Lani u svibnju na Završnoj konferenciji projekta ‘Primijenjena istraživanja klizišta za razvoj mjera ublažavanja i prevencije rizika PRI-MJER’ predstavljane su u sklopu projekta nastale karte klizišta za Primorsko-goransku i Karlovačku županije, te Grad Zagreb. Izradili su istraživači s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu (RGN fakultet) i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Karte prikazuju gdje se nalaze klizišta, te predstavljaju svojevrsni inventar klizišta, odnosno područja na kojima mogu nastati u slučaju ekstremnih oborina. Riječ je o tzv. kartama zoniranja podložnosti na klizanje s potencijalno opasnim zonama.
Sudionici projekta naglašavaju kako su u sklopu PRI-MJER projekta izrađene karte klizišta jedine tog tipa ikada izrađene u Republici Hrvatskoj, te kako je njihova izrada na nacionalnoj razini nužna da bi se omogućio razvoj sustava upravljanja rizicima od klizišta na svim razinama. No, čini se, sustav je daleko od toga da postane stvarnost.
klizište | foto: Freepick
Sustav monitoringa
Nadu da će se netko u Hrvatskoj ozbiljnije pozabaviti klizištima ipak daje Programa za ublažavanja posljedica klizišta u Hrvatskoj kojeg je izradilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te predstavilo javnosti lani u rujnu. Obuhvaća ulaganje u zaštitu od posljedica urušavanja klizišta.
Riječ je o uspostavi sustava ranog upozoravanja na daljnju progresiju (napredovanje) klizišta i mogućeg urušavanja objekata uvođenjem sustava monitoringa. Monitoring će se provoditi tako da se na ugrožene kuće i u tlo ugrade odgovarajući senzori za kontinuirano i/ili povremeno praćenje. Podaci o mjerenjima, u realnom vremenu, kroz sustav bi se trebali dostavljati stručnjacima – inženjerskim geolozima i centrima Civilne zaštite. Slijedom toga radit će se analize podataka i dobiti pravodobne informacija na temelju kojih će nadležne institucije odlučiti o iseljavanju ili drugom učinkovitom odgovoru na prijetnju koju nosi klizište.
Uvođenje monitoringa rezultat je terenskog rada, predložilo ga je, naime, stručno povjerenstvo koje je u 2019. pregledalo sve lokacije na kojima su zaprimljene prijave ugroženih stanara te je izradilo kataloge svih obiđenih zgrada.
Doznajte ovdje sve o projektu mapiranja klizišta u dvije hrvatske županije i Gradu Zagrebu.
