Očuvana turska kula, rodna kuća Tina Ujevića, zbog problema vlage kreće u rekonstrukciju
Tin Ujević, jedan od najvećih hrvatskih pjesnika rodio se 1891. u Vrgorcu, u jednoj od osam očuvanih kula iz doba osmanske vladavine. Tinova kula, poznata i po drugim imenima podignuta je u 17. stoljeću te je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro četverokutnog tlocrta, na tri kata. Iako je građevina u dobrom stanju, kako bi se riješili problemi vode i kapilarne vlage kreće u rekonstrukciju i to za 220 tisuća eura.
Tinova kula u Vrgorcu | Foto: Googlemaps screenshot
Rodna kuća Tina Ujevića u Vrgorcu najpoznatija je kao Tinova kula, no ima još nekoliko naziva. Poznata i kao Kapetanov(ić)a kula, Dizdareva, Dizdarevića i Franića, fortifikacijski je objekt i jedna od osam kula koje su se u gradu održale. Najveća od osam, kula je podignuta u 17. stoljeću, a specifično za svih osam vrgoračkih kula je da su imale ne samo obrambenu, već i stambenu namjenu. Vrlo je dobro očuvana, no ovu trokatnicu četverokutna tlocrta čeka obuhvatna rekonstrukcija kako bi se riješili problemi vode i kapilarne vlage.
Zaštićeno kulturno dobro
Na ovom primjeru osmanske kulturne baštine koja je zaštićena kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro, pod oznakom Z-3819, sukladno važećoj dokumentaciji izvodit će se rekonstrukcija. Samostojeća građevina, Tinova kula nalazi se na predmetnoj građevinskoj čestici 885, u katastarskoj općini Vrgorac. Prema dokumentaciji, vanjske dimenzije kule otprilike su 7,15 sa 7,25 metara, dok su vanjski kameni zidovi debljina od 90 do 75 centimetara. Dok se ulaz u suteren nalazi s južne strane objekta, vanjskim stubama pristupa se na plato sa sjeverne strane kule.
Međukatne konstrukcije unutar kule su AB ploče izvedene u rekonstrukciji 1984. godine, kada su uklonjene stare međukatne konstrukcije. Krovište je drveno, četverostrešno, a pokrov čine kamene ploče. U kuli se ne nalaze instalacije vodovoda i kanalizacije, kao ni instalacije grijanja ili hlađenja, ali postoji priključak na elektroenergetsku mrežu te su provedene elektroinstalacije. Na građevini nema vidljivih statičkih pukotina i oštećenja. Kako bi se isto održalo tijekom izvođenja radova, obavezna je suradnja s nadležnim konzervatorima.
Nova krovna konstrukcija, rješavanje vlage
Za arhitektonski projekt zadužen je ured ovlaštene arhitektice Josipe Ružić iz Solina, a konkretne izmjene odnose se na rekonstrukciju krovišta kule sa svim potrebnim izolacijama, te na rješavanje problema vode i kapilarne vlage u unutrašnjosti kule. Kao i na izmjenu dijela dotrajalog drvenog stubišta, uklanjanje pregradnih zidova, pitanje smještaja vanjskih jedinica termotehničkih instalacija, preprojektiranje elektroinstalacija te izradu projekta gromobranske instalacije, i na druge izmjene.
Prilikom rekonstrukcije drvenog četverostrešnog krovišta, bit će potrebno zadržati sve postojeće konstruktivne i oblikovne forme krovišta, postojeću visinu sljemena te nagibe krovnih ploha, no i poziciju i oblikovanje postojećih otvora. K tome, novu krovnu konstrukciju izvodit će se po uzoru na postojeću od kvalitetne drvene građe, ali sa svim potrebnim tehničkim detaljima kako bi se zadovoljili suvremeni standardi, prije svega u pogledu toplinske i hidroizolacije.
Dozvoljava se izvedba armiranobetonskih horizontalnih serklaža po obodu (vrhu) postojećeg kamenog zida sa njegove unutrašnje strane, kako bi se objekt dodatno statički osigurao. Svu stolariju bit će potrebno izraditi od drva, što podrazumijeva korištenje kvalitetnog i suhog ariša, hrasta i ostalih vrsta odgovarajućih karakteristika. Na kraju, problem vlage riješit će se izvođenjem konsolidacijskog injektiranja te injektiranjem protiv prekida kapilarne vlage na svim ukopanim kamenim zidovima, na sjevernom, istočnom i zapadnom pročelju.
Nedavno je u oglasniku osvanuo vrlo neobičan oglas o prodaji kule u Senju. Više o tome pročitajte ovdje.
