Pretraga

Zeleni balkoni: Arhitektonsko rješenje spasit će vas od vrućine i prašine

A- A+

Balkoni su odavno postali ‘statement’ arhitekture, ali su do danas kao prostori koji spajaju privatnost našeg doma s eksterijerom nerijetko postali zanemareni ili su korišteni kao skladišni prostor. Dok se u svijetu sve više naglašava potreba za zelenim fasadama i krovovima, primjeri poput milanske Vertikalne šume podsjećaju da su i balkoni odličan prostor koji se može oplemeniti zelenilom, što donosi brojne prednosti. Od glavnih benefita zelenog balkona mogu se istaknuti smanjenje zagađenja, stvaranje kisika i regulacija temperature, kako u vidu zadržavanja topline, tako i spuštanju temperature za vrućina.

vegetacija na balkonu | foto: Pixabay

Kad su završeni u Milanu 2014. godine, dva ozelenjena nebodera arhitektonskog ureda Stefano Boeri postala su prava čuda arhitekture. Dinamične zelene fasade odmah su nagrađene najvišom ocjenom za održivost, a za primijetiti je koliko su u ovom slučaju zelenilom prekriveni balkoni, prostori koje stanari inače nerijetko pretvore u skladišta ili ih zatvore.

Izdvojeni članak

Deseti rođendan najprepoznatljivijeg zelenog nebodera na svijetu

Budući da se zbog zagađenosti u svijetu sve više, pogotovo kod visoke gradnje traži održivost, ozelenjeni balkoni odličan su način da se ona postigne. Uz prave savjete i vaš balkon može lako postati zelena oaza.

Inspiracija iz Beča

Priča Stefana Boerija kreće davno, njegovim otkrićem Hundertwasserhaus, djela istoimenog arhitekta u Beču, odakle je potekla Boerijeva ideja o ozelenjenoj fasadi. Zgrada u Beču zamišljena kao postizanje harmonije između čovjeka i arhitekture realizirana je u suradnji s arhitektom Josefom Krawinom, piše usgbc.org.

Kao rezultat ovog projekta, na zgradi mješovite namjene i osebujnog izgleda raste ukupno oko 250 stabala, kako unutar stambenih jedinica, tako i na fasadi. Ovo je bila odlična inspiracija iz 1980-ih za ostvarenje dinamične fasade zgrade sa zelenim elementima, koja je skrenula pozornost na važnost balkona kod postizanja održivosti u arhitekturi.

Hundertwasserhaus u Beču | foto: Pixabay

Nešto kasnije, pred sam kraj 20-og stoljeća počelo se poticati gradnju koja gleda prema boljim ekološkim rješenjima, ali su balkoni svejednako ostali zanemareni. Unatoč tome i bečki i Boerijev primjer koji je kasnije iz Milana preselio u metropole diljem svijeta pokazuju da su balkoni također vrlo vrijedan prostor za razmotriti želite li maksimalno iskoristiti potencijal zgrade za održivost.

Dok se pokazalo da su Boerijeve fasade između ostalog i iznimno kvalitetan regulator topline koji može smanjiti temperature unutrašnjosti u odnosu na inače i do 5,4 stupnjeva, takvo rješenje ne mora se vezati isključivo uz nova arhitektonska ostvarenja. Balkoni, posebni prostori koji povezuju interijer i eksterijer na odličan način mogu biti oživljeni zelenilom, a da pritom ovaj korak donese čitav niz prednosti korisniku.

Izdvojeni članak

Grad zelenih oaza s čak 20.000 eura sufinancira ozelenjavanje fasada, krovova i unutarnjih dvorišta

Obavezan u arhitekturi

Jedan znanstveni rad opisuje balkon kao vodoravnu površinu izloženu vanjštini koja ‘izlazi’ iz zgrade i ne nalazi se nad zatvorenim živućim prostorom. Balkon je k tome u raznim tradicijama bio jedan od ključnih elemenata gradnje stambenih zgrada.

Dok su balkoni kroz povijest bili realizirani na različite načine, od brojnih materijala i drugačijih oblika, najstariji su koristili kamene potpornje. Zatim su u njihovoj izgradnji prevladali lijevano željezno i čelični nosači, a s vremenom i željezne legure. U 1970-ima i 1980-ima proizvodnja balkona od lijevanog željeza postala je dio ‘masovne proizvodnje’, a u 20-om stoljeću su dobili i novo ojačanje – betonske ploče.

Tri vrste balkona

Prema ‘sustavu granice’ i morfologiji, balkoni se mogu podijeliti na nekoliko vrsta – prva vrsta je otvoreni balkon, koji se od sunca štiti visećim roletama ili zavjesama. Tu je onda i djelomično zatvoreni balkon, staklom odijeljen od vanjskog prostora. Ova vrsta balkona javlja se i u vidu zimskog vrta. Treće, takozvani ‘eliminirani balkon’ imao je funkciju balkona prije nego je zatvoren i u potpunosti prilagođen unutrašnjosti stambenog prostora, zbog čega gubi primarnu funkciju.

vegetacija na balkonu | foto: Pixabay

S vremenom, uobičajene fasade, postale su iz više razloga više dinamične nego su bile ranije. Pogotovo s razvojem LEED ocjene za održivost zgrada i naselja, dinamične, zelene fasade postale su više popularne nego ikada prije. Međutim, balkoni su unatoč potencijalu da doprinesu okolišu i ciljevima usvajanja rješenja dinamičnih zelenih fasada i krovova nešto kaskali u odnosu na ovaj iskorak.

Neočekivane prednosti

Osim krovova i fasada, balkoni se javljaju kao treća dimenzija koja dopušta iskorištavanje vegetacije da se obogati prostor. Urbano vrtlarenje na balkonima vrlo je jednostavan način da se doprinese održivosti, ali i uljepša prostor starog balkona koji je s vremenom možda izgubio svoju funkciju. K tome, zelenilo može doprinijeti i estetici zgrade, ili pak cijele ulice. Ostale prednosti zelenila na Vašem balkonu su pročišćivanje zraka, proizvodnja kisika, smanjenje zagađenja, proizvodnja kisika i isparavanje.

Izdvojeni članak

Eko brutalizam: Masivne strukture obogaćene zelenilom, budućnost ili vječni luksuz?

Još nekoliko neočekivanih prednosti ozelenjenog balkona su smanjenje buke, očuvanje topline i stvaranje sjene te sakupljanje prašine od okolnih ulica. Tu je i smanjenje temperature za vrijeme vrućina, točnije nastanak izolacijskog sloja koji i zimi može zadržati toplinu.

Zeleni krovovi po zakonu

Dok se na globalnoj razini uslijed sve većih i značajnijih toplinskih valova i stvaranja urbanih toplinskih otoka znatno više gleda na mogućnost uvođenja obveze ozelenjivanja, unijeti zelenilo na balkon način je da i sami doskočite problemu. Nakon što su gradovi poput Denvera i San Francisca još 2017. uveli obvezu zelenih krovova, govorilo se o ‘tihoj zelenoj revoluciji’.

vegetacija na balkonu | foto: Pixabay

Isti ili slični zakoni mogu se zamijetiti i na razini Europe, ali i u Aziji. Na razini EU, uvedena je Urbana strategija zelene infrastrukture (UGIS), koja predviđa zelene krovove, propisuje minimalnu dubinu zemlje i količinu vegetacije. U Aziji, s druge strane, zakonski okviri za zelene krovove tek su u začecima, navodi wallbarn.com.

No, primjerice u Kini, posebno u Šangaju i Pekingu, već su implementirane takve mjere. Kao i u Seoulu u Južnoj Koreji, gdje su zeleni krovovi obveza. Dok zakon ne traži zelene balkone na zgradama, jedan je razlog više da razmislite o uvođenju zelenila na svoj balkon.

Složeni sustav navodnjavanja

Što se tiče procesa održavanja vegetacije na balkonu, zasigurno je puno jednostavniji u odnosu na osiguravanje dotoka vode na balkone zgrada poput popularne ‘Bosco Verticale’. Ondje se navodnjava putem kompleksnog sistema.

Izdvojeni članak

Staklena ograda na balkonu – da ili ne?

U Milanu je još 2014. dovršen projekt vrijedan 60 milijuna dolara koji je dobio ‘zlato’ kod LEED certifikacije. Dva tornja sadrže ukupno 900 stabala, a tu vegetaciju upotpunjuje oko 20 tisuća grmova i drugih vrsta biljaka stvarajući sasvim novu mikroklimu. Podaci su pokazali da ljeti ovo bogato zelenilo na zgradi može smanjiti temperaturu zgrada i do 5,4 stupnjeva.

Rješenja za Boerijeve zgrade ostvareno je uz pomoć nagrađene konzultantske tvrtke Laura Gatti koja pomaže u realizaciji uspješnih hortikulturalnih stratergija. Sistem vegetacije pomno se prilagođava klimi okoliša, a tehnologija koristi skupljenu kišnicu, sivu, odnosno kućnu otpadnu vodu iz stanova, kao i podvodnu vodu da bi se navodnjavale tisuće biljaka i stabala. Pritom svaki spremnik sadrži čip koji centralnom sustavu šalje informacije o potrebama za navodnjavanje, dok biljke na visinama održavaju za taj zadatak obučeni profesionalci.

Vertical Forest | foto: Stefano Boeri Architetti

Ipak nešto jednostavnije

Na balkonima koje sami obogatite zelenilom za navodnjavanje je potrebno prije svega znati potrebe vaše biljke, a zatim odabrati sistem navodnjavanja koji ćete koristiti. Biljku možete zalijevati sami iz kante ili pak za prostraniji balkon odabrati i mogućnost instalacije navodnjavanje, s dotokom vode.

Na umu vrijedi imati i kakve biljke te kakve tegle odnosno žardinjere koristiti. Zbog vjetra je preporuka koristiti niže i duže žardinjere i tegle, te manje biljke. Više biljke u teškim posudama mogle bi biti ugrožene od isušavanja zemlje i prije stradati u slučaju jakog vjetra. Još jedan korak koji možete realizirati letvasta je pregrada koja bi na balkonu mogla nešto ublažiti silinu vjetra. No, i bilje i izbor valja prilagoditi podneblju u kojem stanujete.

O upozorenju EU koje se odnosi na nove mjere za borbu protiv ekstremnih vrućina u urbanim sredinama pročitajte ovdje.

Copy link
Powered by Social Snap