Od Splita do Zagreba: Priče o hrvatskim ‘kineskim zidovima’
Barem jednom godišnje u prostranstvima društvenih mreža ugledam činjenicu da se Kineski zid vidi iz svemira. Riječ je o jednoj od najpoznatijih građevina na svijetu koja godišnje privuče velik broj turista. Toliko je popularna da nekoliko objekata u Hrvatskoj nosi nadimak ‘Kineski zid’. Ponajprije zbog svoje dužine, a neki i zbog svoje namjene. Iako ih je možda i više, oni najpoznatiji nalaze se u Zagrebu, Splitu, Stonu i u okolici Šibenika. Svaki od njih važan je dio kulturne baštine i povijesti u Hrvatskoj.
kineski zidovi u Hrvatskoj Foto: Canva
Gradnja pravog Kineskog zida zadire duboko u prošlost. Poznat i kao zid ‘dugačak 10 000 lia’, u kilometrima iznosi 21.196. Obujmom i masom je riječ o najvećoj građevini na svijetu koja se vidi iz svemira. U povijesti Kine predstavljao je obrambeni sustav zidova s tornjevima i sigurno je riječ o najpoznatijem fortifikacijskom objektu koji je ikad napravljen.
Kroz povijest je ovaj simbol baštine postao sinonim za dugačke objekte, a čak nekoliko objekata u Hrvatskoj nosi istoimeni nadimak: Stonske zidine, Bedem na poluotoku Oštrici pokraj Grebaštice, kultna splitska zgrada u Spinutu, zagrebački neboder u Travnom i trgovački centar na Jankomiru.
Stonske zidine: ‘Manji brat’ Kineskog zida
Stonske zidine | Foto: TZO Ston
Stonske zidine su jedan od najbolje očuvanih fortifikacijsko-urbanističkih sustava, ali i najpoznatijih. Svakako je riječ o jednom od najvećih pothvata srednjovjekovne Europe, a neki tepaju da je riječ i o manjem bratu ‘originalnog’ Kineskog zida.
Kad je Dubrovnik stekao poluotok Pelješac 1334. godine, morao je podići obrambeni zid koji bi služio kao zaštita od napada nepoželjnih gostiju. Uz ulaganje ogromnih sredstava, hrvatsko-talijanska plejada graditelja radila je na ovom velikom projektu.
Prvo je u tridesetak godina zidan obrambeni bedem te su svrsihodno podignuta i dva gradića, južno Ston i sjeverno Mali Ston. U gradićima su živjeli ljudi koji su čuvali granice, ali i radnici koji su svakog jutra radili u obližnjoj solani.
Ovo nevjerojatno remek – djelo ukupno je bilo dugačko čak sedam kilometara, dok se danas proteže na zavidnih 5,5 kilometara. Od 40-ak kula i tvrđavica, ona najvažnija zvala se Bartolomija, a ime je dobila prema svecu zaštitniku oružja.
– Prema starijim dubrovačkim kronikama, gradnja Velikog zida trajala je 18 mjeseci i stajala je 12 000 dukata. Stonski korpus fortifikacija oblikovao se, međutim, tijekom više od četiri stoljeća. Namijenjem prije svega obrani poluotoka od njegova kopnenog zaleđa, postupno je poboljšavan, prilagođavan terenu i razvoju vojne tehnike, piše na stranicama Turističke zajednice općine Ston.
Dio zidina se kroz povijest urušio u potresima i bitkama, iako malo kraći nego što je bio prvotno, i dalje je jedan od najdužih i najbolje očuvanih fortifikacijsko-urbanističkih zidova na svijetu. Ako se odlučite na dužu šetnjicu, prekrasne Stonske zidine su od 2009. godine otvorene za turiste i svaki dan ih možete posjetiti.
Srce splitskog Spinuta
Kineski zid u Split | Foto: muo.hr
Kad je arhitektica i kritičarka Antonaeta Pasinović prvi put ugledala zgradu, uzviknula je ‘Šta je ovo, Kineski zid’, a ostalo je povijest.
Kultna splitska stambena zgrada u Spinutu jedna je od onih koje cijeli Split poznaje. Nekoć se nalazila u Aljinovećoj ulici, a danas je u Ulici Ivana Rendića. Djelo je poznatog arhitekta Frane Gotovca, a izgrađena je davne 1970. godine.
Gotovo šezdeset godina postojanja i tisuće obitelji kao dio prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, nisu jedini razlozi važnosti i baštine ove zgrade. S nje možete vidjeti Poljud, a kako cijeli Split živi za Hajduk, ima li za njih išta ljepše od pogleda s balkona na utakmicu ‘Bilih’. S Kineskog zida se nekoć gledao Pero Nadoveza, a danas se gleda Marko Livaja. Ako se i cijeli njihov lik nije mogao ili se ne može vidjeti, siluete i huk tribina dovoljan je za stanare koji žive za Hajduk.
Zgrada je u trenutku izgradnje bila najveća u Splitu, a bila je i jedna od najmodernijih. Gotovac je u stilu Le Corbusiera stvorio simbol grada, zgradu od betonskih ploha koja se slagala kao Lego kockice. Sastoji se od sedam ‘portuna’, a kako kažu stanari, ni potres, a niti bura joj ne mogu ništa.
Kineski zid je vjerojatno jedina zgrada u kojoj su stanari proslavili 50. godina od useljenja. Susjedi su izašli na balkone, upalili bengalke i vatromet te zajednički nazdravili. Zvuči nevjerojatno, ali nakon toliko godina života, i one najhladnije zgrade postanu topli dom.
‘Susjeda’ legendarne Mamutice i dućan na Jankomiru
Kineski zid u Travnom | Foto: Irena Kralj
I Zagreb se može pohvaliti svojim ‘Kineskim zidom’, odnosno ‘zidovima’. Onaj poznatiji nalazi se u novozagrebačkom naselju Travno. Ime nosi zahvaljujući činjenici da je riječ o vrlo dugačkoj zgradi stepeničastog izgleda. Nakon što je Skopje uzdrmao snažan potres, crvene lampice upalile su se i u Zagrebu. Projektanti i arhitekti su se brzo odlučili stvoriti estetski možda odbojnu i brutalističku, ali funkcionalnu zgradu.
Od ukupno 11 000 ljudi koji žive u Travnom, gotovo cijeli kvart živi u dvije zgrade. Najveći broj u kultnoj Mamutici, a oko tisuću u ‘Kineskom zidu’.
Drugi ‘Kineski zid’ odnosi se na najveći veleprodajni centar kineske robe u regiji koji koji se nalazi na ‘dalekom’ zapadu grada, na Jankomiru. Riječ je o prostoru koji se prostire na gotovo 15 000 četvornih metara i to na mjestu gdje se nekoć nalazila tvornička hala Jedinstva.
Kao što samo ime govori, u ‘Kineskom zidu’ sve vrvi trgovinama kineske robe u kojima su, barem do nedavno, radili Kinezi, iako se njihov broj zadnjih godina znatno smanjio.
‘Grebaški’ bedem
Bedem pokraj Grebaštice | Foto: TZ Šibensko-kninska
Na malenom poluotoku Oštrici žive ugroženi mufloni koje od ostatka svijeta i ljudske populacije dijeli bedem poznat kao ‘Kineski zid’. Kad sam bio mali, uvijek su svi govorili: ‘Idemo se kupati kod Kineskog zida’. Riječ je o čvrstom bedemu, odnosno obrambenom zidu koji je podignut za vrijeme Kandijskog rata u borbi protiv Turaka.
Visine je između šest i devet metara, a širok je između 0,6 i 0,8 metara. To je samo jedan u nizu fortifikacijskih sustava koji postoje u Šibeniku. Oni najpoznatiji su obnovljeni, tvrđava sv. Mihovila služi i kao jedna od najljepših glazbenih pozornice u Europi.
Uz ‘grebaški’ bedem, kako bi rekli lokalci, nalazi se i prekrasna plaža koja vam služi kao malena oaza dok vas okružuje povijest stara 400 godina.
Možda u Hrvatskoj postoji još ‘kineskih zidova’, ali ovo su svakako oni najpoznatiji. Neki manje, neki više, ali svaki od njih važan je dio svakodnevnice ljudi i dio je povijesne i kulturne baštine.
