Ovako danas izgleda jedan od prvih sezonskih gradova na Jadranu, ima nade za oživljavanje
Červar Porat bio je prvi primjer cjelovite regulacije sezonskoga grada na istočnoj obali Jadrana. Plan za turističko mjesto izrađen je u Urbanističkom institutu Hrvatske 1971. godine, ‘pod kapom’ glavnog urbanista Juraja Matijevića. Gradnja na 60 hektara zemljišta niknula je između 1974. i 1980., a do danas su zgrade prilično ostarjele. Mjesto u periferiji Poreča ima i prilično zastarjelu infrastrukturu koja se polako, ali sigurno uređuje. Nakon rušenja derutnog hotela, na redu je glavno okupljalište mještana.
Červar Porat koji predstavlja prvi primjer cjelovite regulacije sezonskoga grada na istočnoj obali Jadrana sagrađenog 1970-ih godina polako se sređuje. Nakon što su u proteklim godinama u turističkom naselju uklonjeni derutni hotel i akvagan, uređena gradska plaža i izgrađen rotor na ulazu, i glavno okupljalište mještana dobiva novo lice.
Kako je objavljeno na stranici Grada Poreča u čijoj neposrednoj blizini se nalazi Červar Porat, ondje traje obnova Pučkog trga. Radove na tom središnjem mjestu okupljanja i događanja u naselju nedavno su obišli gradonačelnik Loris Peršurić i pročelnik upravnog odjela za komunalni sustav Marino Poropat. Istaknuli su kako rekonstrukcija Pučkog trga predstavlja nastavak stalnog investiranja u to naselje koje je kroz protekle godine doživjelo i druge već spomenute veće investicije.
Što je napravljeno dosad?
– U sklopu radova uklonjeno je postojeće popločenje, koje će se zamijeniti novim, većim betonskim opločnicima, a u tijeku je i jedna od značajnijih intervencija – izgradnja pozornice u južnom dijelu trga. Dva platoa različitih visina i površina, od kojih će jedan biti obložen drvenom oblogom, a drugi betonski, omogućit će organizaciju različitih događanja na otvorenom. U sjeverozapadnom dijelu trga grade se nova stubišta i rampe, čime će se dodatno povezati dva nivoa trga, stoji na stranicama Grada Poreča.
Nadalje, u sklopu projekta postavit će se i nova vanjska rasvjeta, koja će se izvesti pomoću rasvjetnih stupova visine oko 5 metara. Pritom sve postojeće zelene površine na trgu će biti proširene i uređene sadnjom autohtonih biljnih vrsta. Također je u planu postavljanje sustava navodnjavanja kap po kap da bi se osigurala dugotrajna kvaliteta zelenih površina, a koje će biti omeđene zidićima, rubnjacima i klupama.
Okupljalište zmija
U obnavljanju komunalne infrastrukture Mjesnog odbora Červara Porata ima još posla, no pomaci se neupitno vide. Najznačajniji dosad izveden bilo je rušenje derutnog ogromnog hotela iz središta naselja. U sklopu ovog projekta kroz dogovor s vlasnikom Plavom lagunom uređena je i gradska plaža, kao i prateća infrastruktura.
Objekt hotela uklonjen je još 2018. godine, kroz suradnju s mještanima, mjesnim odborom i vlasnicima objekta. Rušenje hotela provodila je porečka tvrtka Đusto. Bivši hotel u vlasništvu porečke hotelijerske tvrtke Plava laguna polako je nestajao pod teretom velikih bagera. Za ogromnu površinu starog hotela bilo je zamišljeno da će se nakon kasnije urediti u zelenu oazu tik uz rivu. Dok oaza nije realizirana, srušen je derutni akvagan.
Hotel Marina bio je u zapuštenom i polu-ruševnom stanju 20 godina te je nagrđivao centar naselja u periferiji Poreča. Svima je smetalo ovo ruglo koje je na neki način predstavljalo i opasnost za prolaznike. Mještani su peticijom zahtijevali rušenje hotela, tražeći da se nakon dva desetljeća konačno ili sruši ili proda i uredi.
Taj hotel sagrađen u naselju 6 kilometara sjeverno od grada Poreča, nalazio se na samoj rivi, a nekada je mogao primiti i do 700 gostiju. Svojevremeno je bio smještaj za izbjeglice, a nakon što su prognanici prije više od 20 godina napustili hotel ostala je prazna i devastirana građevina u kojoj su se, prema riječima mještana skupljale zmije i ovisnici zbog čega je rušenje bilo neophodno, navodi porenstina.info.
Prvo sezonsko naselje
Červar Porat, napominjemo, naselje je u sastavu Grada Poreča te je u neposrednoj blizini tog istarskog grada. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine imalo je 593 stanovnika te 206 obiteljskih kućanstava. Prema popisu 2011. godine stanovništvo se nešto smanjilo – na 527 stanovnika, do danas ima nešto manje od 400 stanovnika, navodi istrapedia.hr.
Smješteno je u istoimenoj uvali koju čine dvije manje uvale, Lunga i Sveta Marina, a koja je bila naseljena još u rimsko doba. Pa ipak, na prostoru uz uvalu na zemljištu ukupne površine oko 60 hektara 1970-ih godina sagrađeno je novo turističko naselje i to za 6.500 ‘stanovnika’, što je bio prvi primjer cjelovite regulacije sezonskoga grada na istočnoj obali Jadrana. Ovo naselje ondje se nalazi i danas.
Urbanistički plan iz 1971.
Urbanistički plan izrađen je 1971. u Urbanističkom institutu Hrvatske. Glavni urbanist bio je Juraj Matijević koji je sa suradnicima Dinkom Milasom i Vesnom Matijević kasnije projektirao i kuće. U izradi urbanističko-arhitektonskog projekta naselja sudjelovali su i stručnjaci iz pulskoga Urbisa 72. Urbanistička shema i arhitektonska koncepcija građevina naselja temelje se na regionalnim značajkama primorskih urbanih aglomeracija, prilagođenih novim zahtjevima i sezonskom ritmu života.
Za realizaciju ovog velikog projekta osnovana je 1971. poslovna zajednica Euroturist u kojoj su bile projektne tvrtke i izvođači radova te ugostiteljsko-turistička kompanija Plava laguna iz Poreča. Izgradnja je počela 1974., a posljednji objekti dovršeni su u lipnju 1981, koja je ‘sagradila’ i poznati hotel, piše istrapedia.hr.
Kakvo je stanje na tržištu u Istri u kojoj je prodaja nekretnina nesumnjivo pod utjecajem ‘građevinskog booma’ pročitajte ovdje.