Mnogi vjeruju da zagrebačko tlo ne ‘dopušta’ gradnju metroa, poznati primjer pobija ovu tezu
Zagrebački metro tema je o kojoj se govori već dva desetljeća. Dok se metroom mogu pohvaliti skoro sve države u Europi, mnogi vjeruju da se u Zagrebu ne može izgraditi jer to tlo ne dopušta. Beč koji ima istu vrstu tla pobija tu tvrdnju, a geolog objašnjava zašto ga smeta što je taj stav postao popularan.
metro | foto: Freepik
O metrou u Zagrebu priča se već dva desetljeća. To je pitanje otvorio nekadašnji gradonačelnik Milan Bandić, a zbog brzine prometa pod zemljom, učinkovitosti te optimiziranja prometa na cestama koju donosi taj oblik prometovanja, ova tema ne prestaje biti zanimljiva.
– Trebalo bi početi ozbiljno razmišljati o metrou, odnosno o spuštanju prometa, barem u ovoj zoni od, ne znam, Kvatrića do Črnomerca, ispod. Znači, ta jedna istok-zapad gornja transverzala da bude ispod zemlje. To nije nikakav veliki problem, ustvrdio je arhitekt Otto Barić kad je gostovao u našem Bauštela podcastu.
No, koliko je uopće metro u Zagrebu realan i kakvo je uopće tlo glavnog grada za bušenje, pitanje je usko povezano s temom metroa. Nove promjene u parking-sustavu ponovno su pokrenule stari razgovor.
Manje opterećenje na cestama
Očekuje se kako bi prometovanje pod zemljom značile spas za građane koji su u svakodnevnoj borbi s kašnjenjem javnog prijevoza koje je u trenutnim okolnostima neminovno. Upravo su nove parking-mjere jedan od načina na koji gradska vlast nastoji smanjiti gužve, a kako bi bilo da se krene ozbiljno razmišljati o metrou?
Trenutna vlast ‘izvukla’ je iz arhive brojne stare projekte tako da u proračunu Grada za iduću godinu vrlo vjerojatno nema mjesta za takav mega-pothvat, no je li za njega spremno tlo u gradu? Po tom pitanju znaju ‘kružiti’ priče kako je zagrebačko tlo trusno i da ne bi podnijelo bušenje i izgradnju podzemnih tračnica, dok geolog Stanislav Frančišković-Bilinski upozorava da nije tako, piše net.hr.
– Puno ljudi sasvim nestručno i paušalno priča svakakve gluposti. Na primjer kažu da će grad plivati i da će se urušavati jer imamo trusno tlo i da je to nemoguće, međutim to apsolutno ne stoji, rekao je Frančišković-Bilinski.
Podzemlje poput bečkog
U gornjem sloju zagrebačkog tla su šljunak i pijesak, a ispod nivo podzemne vode, potvrdio je Frančišković-Bilinski pa je odmah dodao da ova situacija nipošto ne mora biti razlog da se odustane od podzemnog javnog prijevoza. Ista situacija je u Beču koji je poznat po svojem metrou. Smatra da glasine o ‘lošem’ tlu pogoduju vladajućima da izbjegnu veliki projekt metroa kojim se mogu pohvaliti skoro sve države u Europi, jer oslanjanje isključivo na tramvaje i autobuse u većim gradovima više jednostavno nije dovoljno.
– Nekad mi se čini da se namjerno puštaju takve glasine kako bi onda političari na vlasti imali opravdanje da se metro nikada ne sagradi. Prosječna brzina tramvaja je 12 kilometara na sat i to je katastrofa, a nema ni dovoljan kapacitet, rekao je Frančiškovič-Bilinski za net.hr.
Gdje u Europi je krenulo povijesno proširenje metroa i zašto je to bilo nužno, pročitajte ovdje.
