Jedna općina privlači mlade obitelji smiješnim cijenama nekretnina, plaća se po 13 centi
U posljednjim desetljećima neprestani rast većih hrvatskih gradova neminovno je popraćen napuštanjem malih mjesta. Manji gradovi i općine u nekim slučajevima su gotovo potpuno opustjele, a ima ih koje po tom pitanju ipak nešto pokušavaju učiniti. Općina uz rijeku Dravu na sjeveru Hrvatske nastoji poboljšati demografsku sliku tako što već godinama provodi program prodaje općinskih zemljišta mladim obiteljima po simboličnoj cijeni. Osim lokalaca, najnoviji kupci doselili su ondje čak iz Latinske Amerike.
ključ | pexels
Prošli mjesec, točnije 11. studenog 2024. godine u Vijećnici općine Legrad potpisano je pet novih ugovora s mladim obiteljima prema Programu stambenog zbrinjavanja mladih osoba. Riječ je o financiranju kupnje i obnove kuća.
Ugovore su tad potpisale tri mlade obitelji iz Legrada, jedna iz Kutnjaka i jedna iz Selnice Podravske. Ukupno je podijeljeno 20.928 eura za sufinanciranje, a isti dan su potpisana i dva ugovora s obiteljima koji namjeravaju graditi ili nadograditi stambene objekte na području Općine, također programom sufinanciranja. Općina godinama provodi još jednu mjeru za pomoć mladim obiteljima, ali i kao demografsku mjeru, a nedavno su ju iskoristila dva para iz Latinske Amerike.
Nekretnina za 13 centi
Dakle, ovo nije jedina mjera Općine za stambeno zbrinjavanje, već ta općina već godinama raspisuje natječaj za prodaju nekretnina, kojima se mladim parovima omogućuje stjecanje nekretnine za jednu kunu. Već šest godina Općina Legrad raspisuje natječaje za prodaju nekretnina u vlasništvu Općine, kojima je početna cijena 1 kuna, odnosno 13 centi.
Po cijeni od 13 centi prodaju se zemljišta, za one podnositelje ponude koji ispunjavaju utvrđene uvjete. Uvjete ispunjavaju članovi bračne ili izvanbračne zajednice mlađu od 35 godina, ili do 40 godina. Prodaju se i kuće koje su u lošem stanju, također po prilično niskim cijenama, tako da mladi ovu mjeru mogu iskoristiti za vrlo povoljno stjecanje vlastite nekretnine, s uvjetom da općina postane njihovo stalno boravište.
Iako su Program iskoristile mlade obitelji iz Legrada i drugih mjesta, očito nije nepoznanica i šire. U sklopu ovog programa potpisom ugovora dvije nekretnine su kupile ua 13 centi obitelji koje su u Hrvatsku doselile iz Čilea i Meksika, piše hrt.hr.
Glas je daleko dospio
Načelnik Legrada Ivan Sabolić rekao je kako su na zadnjem natječaju bile oglašene četiri nekretnine. Za dva zemljišta na kojima se nalaze kuće koje su u takvom stanju da ih treba srušiti, interes su pokazale i dvije povratničke obitelji, objasnio je.
Jedan doseljenik je Joshua Grozdanic Odmazabal kojemu je otac rodom iz Hrvatske, a majka iz Čilea. Zbog natječaja se odlučio preseliti u Legrad iz Velike Gorice.
S druge strane, Ana Raquel Figuero Avila Meksikanka je čiji suprug je porijeklom iz Like. Nakon što su se preselili ovdje iz Meksika, uočili su i iskoristili natječaj. Iskoristili su natječaj te se tako odlučili Legrad učiniti stalnim boravištem za gotovo besplatno zemljište, javlja hrt.hr.
Djeluje li?
Ova demografska politika jedan je važan način s kojim se općina godinama nastoji boriti s padom stanovništva i zapuštenim nekretninama, koje su vrebale iza svakog ugla. Prodaja zemljišta ‘za kunu’ jedan je od načina kojima se može riješiti i stambeno pitanje onih koji priželjkuju vlastitu nekretninu, ali si ju sami ne mogu priuštiti.
Osim navedenih slučajeva, kako im dosad uspjeva? Negativni trend napuštanja ovog kraja, čini se, ipak je usporen, a u neki način i obrnut višegodišnjim upražnjavanjem demografske mjere. Načelnik Ivan Sabolić prošle godine je govorio o demografskom oporavku općine koji će se nastaviti jer u općini ipak mortalitet i dalje nadvladava natalitet, prenio je dnevnik.hr.
Kako će država iznajmljivati privatne stanove i za koga se grade novi? Ovdje pročitajte više o novom Nacionalnom planu stambene politike.
