Pretraga

Država s velikim brojem hrvatskih iseljenika ulaže milijardu eura u nove mostove i ceste

A- A+

Južnoamerička država Čile uskoro će krenuti u realizaciju velikog infrastrukturnog plana teškog više od milijarde eura. Izgradit će se nove prometnice, mostovi i tuneli, a oni postojeći će se obnoviti. Ključan dio projekta je sanacija ‘žile kucavice’, Panameričke autoceste i sjeverne Rute 5 koja se proteže od Santiaga do Los Vilosa. Modernizacija i transformacija čileanske prometne infrastrukture dovest će do razvitka gospodarstva i ruralnih dijelova zemlje.

Čile autocesta | Foto: Pexeles, Jose

Čileanski vlasti planiraju veliki infrastrukturni projekt vrijedan milijardu eura za izgradnju 19 novih mostova i transformaciju autocesta, piše express.co.uk. Fokus projekta je na remontu sjeverne Rute 5 koja je kritična dionica Panameričke autoceste, koja povezuje glavni grad Santiago s Los Vilosom.

19 mostova i 31 pješačka staza

Grandiozni plan uključuje izgradnju 19 novih mostova i 31 pješačke staze. S druge strane, 38 postojećih staza će se zamijeniti kako bi se zadovoljili standardi. Čileansko ministarstvo javnih radova najavilo je ulaganje od 1,27 milijardi dolara, što je gotovo isti iznos i u eurima.

U fokusu je sanacija sjeverne Rute 5 koja je u vrlo lošem stanju, a riječ je o izuzetno bitnom dijelu Panameričke autoceste koja povezuje Santiago i grad Los Vilos. Ruta 5 proteže se na 229 kilometara od sjevernog predgrađa glavnog grada Čilea i služi kao žila kucavica za čileansko gospodarstvo, olakšavajući trgovinu i svakodnevna putovanja.

Izdvojeni članak

Gradi se nova autocesta: Vrijednost duplo veća od cjelokupnog prihoda Hrvatske

Posao je dobila vodeća čileanska infrastrukturna tvrtka Vias Chile koja će transformirati jedan od najvitalnijih prometnih koridora u zemlji putem proširenja cesta i nove infrastrukture. Tako će se bolje povezati ruralna mjesta koja su praktički odsječena od bogatijih dijelova Čilea.

Proširenje ključnih autocesta

Kako obujam prometa i dalje raste, projekt ima za cilj povećati kapacitet i sigurnost cesta uz poticanje regionalnog razvoja. Među planiranim nadogradnjama je i proširenje ključnih dionica autocesta. Tako će se autocesta Batuco-Liray proširiti na četiri trake u svakom smjeru, pokrivajući 10,7 kilometara, dok će se ruta od Batuco-Liraya do južnog izlaza iz tunela El Melón povećati na tri trake u svakom smjeru, obuhvaćajući približno 102 kilometra. Ovim poboljšanjima očekuje se smanjenje zagušenja i omogućavanje tečnog i učinkovitijeg putovanja.

Izdvojeni članak

Dodano još 69 milijuna eura za Koridor V c, evo na što će se potrošiti

Projekt će se također usredotočiti na nadogradnju postojećih tunela, s planiranim značajnim poboljšanjima za tunel La Calavera i poboljšanja sigurnosti za tunel El Melón. Ove mjere osigurat će da autocesta bude opremljena za podnošenje povećanog prometa uz istovremeno ispunjavanje modernih sigurnosnih standarda.

Nove i modernije ceste

Uz rješavanje problema s kapacitetom autoceste, planom se žele bolje povezati ruralna mjesta. Asfaltirat će se oko 85 kilometara postojećih cesta, a izgradit će se i ista kilometraža novih prometnica. Ova će poboljšanja omogućiti bolji pristup obližnjim mjestima i potaknuti lokalnu gospodarsku aktivnost.

Izgradit će se i 15 novih čvorova te modernizacija postojećih, uključujući i poboljšanja čvora La Montaña na sjevernom izlazu iz Santiaga. To će dodatno smanjiti uska prometna ‘grla’ i omogućiti lakše veze između regionalnih i nacionalnih ruta.

Predsjednik hrvatskih korijena

Projekt će biti izuzetno važan i za hrvatsku zajednicu u Čileu. Od 2021. godine predsjednik Čilea je Gabrijel Borić, čiji su preci iz Hrvatske. Njegova prabaka i pradjed su se prije više od 120 godina odselili s otoka Ugljana u Čile. Tamo su dobili desetero djece, a među njima i Gabrijelovo djeda. Zanimljivo, riječ je i o najmlađem predsjedniku Čilea u povijesti, na dužnost je stupio sa samo 35 godina.

Izdvojeni članak

Najstarija autocesta u Hrvatskoj dobiva novi trak: U planu rušenje nadvožnjaka, podvožnjaka

Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova Čilea, procjenjuje se da u Čileu živi oko 200.000 ljudi hrvatskog podrijetla (gotovo 1,3 posto ukupnog stanovništva), piše na stranicama hrvatske Vlade. Taj broj uključuje sve generacije, od prve do pete koje su došle u Čile. Najveći broj živi u Punta Arenasu, jednom od najjužnijih gradova na svijetu. Pročitajte ovdje kako će naši susjedi riješiti problem praznih stanova.

Copy link
Powered by Social Snap