Kontinentalna Hrvatska dobiva kilometre plinovoda, za 35 milijuna raskopat će se cijelu županiju
U zemlju Sisačko-moslavačke županije trebalo bi se ukopati 21 kilometar plinovoda. Ovo je prvi korak u proširenju LNG terminala za ukapljeni zemni plin. Iskopavanje prve rute i polaganje novih cijevi procijenjeno je na 35 milijuna eura, no čitav projekt znatno je skuplji. Radove ukupne vrijednosti preko 530 milijuna eura Vlada je nedavno čak proglasila strateškim projektom na razini države.
opskrba plinom |pixabay
Hrvatska, novi regionalni centar opskrbe plinom? Ovo je ozbiljna titula koju Vlada teži dostići proširenjem LNG plutajućeg terminala za ukapljeni zemni plin na Krku. Taj projekt iz tog razloga je proglašen strateškim na razini države, a cifra za provedbu od 534 milijuna eura prava je sitnica.
Geopolitička važnost
Kako smo pisali, u Omišlju na otoku Krku nalazi se LNG plutajući terminal za ukapljeni zemni plin. Postojeći terminal na najvećem hrvatskom otoku ima geopolitičku i stratešku dimenziju u okviru jačanja europskog energetskog tržišta i povećanja sigurnosti opskrbe plinom zemalja Europske unije.
Ovaj značaj prepoznala je i hrvatska Vlada koja je na 56. sjednici održanoj 2. siječnja 2025. godine investicijski projekt proširenja postojećeg terminala odlučila proglasiti strateškim na razini države. Proširenje za ‘beznačajnih’ 534 milijuna eura kao investitor predvodi Plinacro, dok izgraditelje tek valja pronaći.
Magistralni plinovodni sustav trebao bi se proširiti na pravcima Omišalj-Zlobin, Zlobin-Bosiljevo, Sisak-Kozarac te Kozarac-Slobodnica. Završetak cjelokupnog sustava očekuje se u 2026., a izgleda da se kreće s trasom Kozarac-Sisak za koju se krenuo tražiti izvođač. Procjenjuje se da bi radovi na ovoj trasi mogli koštati 35 milijuna eura.
Početak strateškog projekta
Prema podacima dostupnim na internetskim stranicama tvrtke Plinacro, trasa plinovoda Kozarac-Sisak predstavlja zatvoreni tehnološki sustav izgrađen od čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 800 diomenzioniran u skladu s radnim tlakom od 100 bara. Cijelom svojom dužinom plinovod će biti izveden pod zemljom, s izuzetkom gradnje nadzemnih objekata na mjestima ugradnje blokadno-ispuhivačkih stanica te plinskih čvorova.
plinovod Kozarac-Sisak | foto: Plinacro
U budućnosti bi plin trebao ‘teći’ područjem Sisačko-moslavačke županije, kroz općinu Popovaču i grad Sisak u koridoru postojećih magistralnih plinovoda Popovača-Sisak DN 500/50 i DN 150/50.
Zna se i da će novi plinovod otprilike biti dužine 21 kilometar. Početak trase bit će plinski čvor (PČ) Kozarac II, dok će se završna točka nalaziti u krugu budućeg proširenja postojeće mjerno redukcijske stanice MRS Sisak, na mjestu budućeg plinskog čvora Sisak.
Godina dana radova?
Planirani zahvat u prostoru obuhvaća izgradnju cjevovoda na predviđenoj novoj kao i na lokaciji postojećeg plinovoda. Priprema se i izgradnja blokadno-ispušne stanice BIS Brezovica te rekonstrukcija postojeće BIS Topolovac.
Sprema se i postupak izgradnje katodne zaštite plinovoda te izgradnja, odnosno polaganje optičkog kabela. Tu će se postavljati dvije cijevi. Prema trenutnim projekcijama, završetak radova na ovoj dionici plinova očekuje se u 2. kvartalu 2026. godine.
Ojačanje plinske infrastrukture
Izgradnja magistralnog plinovoda Kozarac-Sisak DN 800/100 gradit će se po sistemu ‘ključ u ruke’, što znači da će na predviđenoj lokaciji jedna tvrtka izvoditi sve građevinske, strojarsko montažne i zavarivačke te zavarivačke i elektro-instrumentacijske radove, kao i katodnu zaštitu, geodetske radove i ostale aktivnosti. Glavni cilj projekta je ojačati plinsku infrastrukturu te poboljšati i izgraditi relevantnu infrastrukturu plinovoda. Smatra se da bi se tako zadovoljile nužne potrebe za sigurnošću opskrbe plinom u Hrvatskoj, ali i na razini EU.
Riječ je o investiciji Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Cijevi će biti proizvedebe bazičnim oksidacijskim postupkom, kontinuiranim lijevanjem, termo mehanički valjano te od sitno zrnatog čelika. Bit će spiralno zavarene, elektro-lučnim postupkom pod zaštitnim prahom, nominalne duljine 18 metara, odnosno dužine između 12 i 14 metara, ovisno o načinu zavarivanja.
Dok se planiraju novi putevi koji će Europi osigurati opskrbu plinom, države članice potiču se na prilagodbu na druge izvore energije. Za grijanje novo popularno rješenje je dizalica topline, više o njima pročitajte ovdje.
