Probijena druga cijev tunela Kobilja glava, ispod 500 kuća miniralo se više od dvije godine
Završeno je probijanje i druge tunelske cijevi na tunelu Kobilja Glava koji bi trebao prometovanje Sarajevom prenijeti u drugu dimenziju. Tunel Kobilja Glava je dio Prve transverzale – prometnice koja će povezati centar Sarajeva s Vogošćem, te tako bitno olakšati život građanima. Najveći izazov u probijanju tunela bila je činjenica da su se obje cijevi konstruirale ispod stambenog naselja sa 500 objekata. Izvođač radova je kompanija Euro-Asfalt, a projekt je ‘težak’ 31 milijuna eura.
Tunel Kobilja glava | foto: FB Adnan Šteta
Probijena je 632 metra druga cijev tunela Kobilja glava podno istoimenog stambenog naselja. Vijest je s javnošću podijelio ministar prometa Kantona Sarajevo, Adnan Šteta, te je istaknuo kako zahvat bio složen, ali i da je izveden prema najvišim standardima struke.
– Izgradnja tunela Kobilja Glava je ogroman projekt, koji je zahtijevao i zahtijeva velike napore svih uključenih strana, obzirom da se radi o veoma izazovnom projektu. Ovo je prvi tunel kojeg gradi Kanton Sarajevo. Zadovoljstvo mi je što danas možemo svjedočiti probijanju i lijeve tunelske cijevi, nakon što smo prije par mjeseci te radove završili na desnoj cijevi. Izuzetno zahtijevan projekt, kako zbog strukture tla, koja je izvođačima dodatno otežavala posao, tako i zbog položaja tunela, iznad kojeg se nalazi više stotina stambenih objekata, poručuje je na društvenim mrežama Šteta.
Dinamika radova
Izgradnja tunela Kobilja glava započela je u prosincu 2022., a prva, desna cijev tunela probijena je početkom kolovoza 2024. godine. Duga je 635 metara, dok je lijeva koja je upravo probijena duga 632 metra. Najveći izazov u probijanju tunela bila je činjenica da su se obje cijevi probijale ispod stambenog naselja sa 500 objekata.
Izvođač radova je kompanija Euro-Asfalt, a radovi su ‘teški’ 31 milijuna eura. Novac za izgradnju tunela osiguran je kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Iz Ministarstva ističu kako je riječ o izuzetno zahtjevnom projektu, te kapitalnoj investiciji koja će po realizaciji donijeti velike benefite Kantonu Sarajevo. Kao i da se u 2025. godini očekuje i izgradnja prometnice od izlaznog portala tunela do magistralne ceste M18 u Hotonju.
Tunel Kobilja glava | foto: FB Adnan Šteta
Prva transverzala
Tunel Kobilja glava dio je prometnice koja se izvodi pod nazivom Prva transverzala. Njena trasa se proteže u dužini od 12 kilometara se od Ambasade SAD, preko Koševskog Brda, Velešića, Bara, Šipa i Hotonja, do Vogošće, a tunel se gradi između Šipa i Hotonja.
Ideja za njenu izgradnju provlačila se od 1980-ih godina kada se nekoliko puta započelo s planovima, da bi sve zaustavio ratni vihor koji je važnost kvalitetnije prometne povezanosti u gradu potisnuo daleko u novi milenij. Planovi su konačno ponovno aktivirani 2020. godine kada je u listopadu otvoreno gradilište.
Osim radova na tunelu, infrastrukturni radovi na dijelu Prve transverzale koji se nalazi u općini Centar suočavaju se s izazovima. Naime, kašnjenje se pojavilo zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i sudskih procesa, osobito vezanih uz objekte u Kranjčevićevoj ulici, Ulici braće Begić, kao i skladište jedne privatne kompanije.
Ističe se kako ovi problemi trenutačno koče napredak na ovom dijelu projekta, ali se očekuje da će biti razriješeni kako bi se ubrzao nastavak radova. Iako je trenutačno teško reći kada s obzirom na komplicirane procese potencijalnih izvlaštenja.
Prva transvezala | foto: screen shot You Tube
Zašto baš ‘Kobilja glava’
Iako mnoge naziv ‘Kobilja glava‘ na prvu asocira na slavan pub iz još slavnije britanske serije ‘Mućke’, sarajevska ‘Kobilja glava’ naziv je koji, jasno, nema veze s Delboyem i Peckhamom. No, ni povjesničari, ni najstariji stanovnici ovoga brda dan danas se ne mogu dogovoriti od kuda točno potječe.
Dok jedni spominju Kobilji han, ergelu za rasne ratne konje iz vremena Osmanskog carstva koji se navodno nalazio na ovoj lokaciji, drugi pak tvrde kako je riječ o nedokazanoj izmišljotini. Treći imaju svoju teoriju koja kaže kako na području koja naseljavaju Južni Slaveni ima veliki broj brda i planina s imenima životinjama, a posebno s nazivima koji asociraju na konje.
Kobilja glava | foto: screen shot You Tube
Doznajte ovdje sve o aktivnim gradilištima Koridora V c kroz BiH.
