Gradi se najveća zgrada u Sisku, replika je stare, stradale u potresu
Vlada Republike Hrvatske pohvalila se s 9.000 obnovljenih lokacija od potresa na području Sisačko – moslavačke županije, koju je posjetio ministar prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić sa suradnicima. Kako je rekao, u županiji je trenutačno aktivno tisuću gradilišta, dok se u samom gradu Sisku izvršilo 1.700 obnova. Do proljeća će se završiti sedam zgrada u Sisku, od toga šest višestambenih zgrada u Capraškoj ulici. S druge strane, u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda i dalje traje izgradnja najveće zgrade u Sisku, koja će kao replika zamijeniti staru, nastradalu u potresu.
Stanovi u Capraškoj | Foto: SMZ
Sisačko – moslavačku županiju posjetili su potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić, koji je sa županom Ivanom Celjakom i državnim tajnikom Domagojem Orlićem održao radni sastanak i obišao gradilišta u nadležnosti Ministarstva na području grada Siska, piše na službenoj stranici Županije. Riječ je o području koje je nastradalo u razornom potresu 2020. godine i koje je nakon tog nemilog događaja krenulo u veliku obnovu. Četiri godine nakon, Vlada se pohvalila s rezultatima obnove.
9.000 obnova na području županije
U potresima je na području Gline, Siska i Petrinje oštećeno preko 38.000 stambenih objekata. Teško su oštećeni privatne i javne zgrade. Od ukupnog fonda, za preko 20 posto objekata procijenjeno je kako su trenutačno neupotrebljivi – a od stambenog sektora u Sisačko-moslavačkoj županiji u potresu je stradalo čak 6.607.567 kvadrata, o čemu smo pisali ovdje.
Kako je rekao ministar Bačić, na području Sisačko – moslavačke županije završeno je 9.000 obnova, dok je trenutačno aktivno tisuću gradilišta. U samom gradu Sisku završilo se 1.700 obnova, do se trenutačno gradi i 15 višestambenih zgrada. Ministar se pohvalio i da će do kraja ožujka i početka travnja, završiti sedam zgrada u gradu Sisku, od toga šest u Capraškoj ulici i jednu višestambenu zgradu u Matoševoj ulici s ukupno 133 stana.
Iako je period od četiri godine bio vrlo izazovan i neizvjestan, župan Celjak je naglasio da su obnovili domove zdravlja, vratili učenike u školske klupe te korisnike u domove za starije osobe. Istaknuo je da će se sve zgrade bolnice u Sisku uskoro otvoriti, s obzirom na to da su u fazi uređenja okoliša i opremanja.
Stanovi u Capraškoj
Tijekom posjeta, vlastodršci su posjetili i gradilište šest višestambenih zgrada za privremeni smještaj u Capraškoj ulici u Sisku, koje se grade sredstvima državnog proračuna. Radovi se privode kraju, te bi stanari u privremene domove trebali useliti u veljači 2025. godine. Kad se budu mogli vratiti svojim domovima, stanovi će se naseljavati po nekoliko osnova, o čemu smo pisali ovdje.
Šest zgrada u Capraškoj ulici u Sisku, što se može uočiti na prvi pogled, tipske su zgrade kao i dvanaest zgrada već useljenih na prostoru Sisačko-moslavačke županije i to osam na području Petrinje i četiri zgrade na području Gline. Vrijednost radova je 17,5 milijuna eura s PDV-om, dok je kompletan iznos je osiguran u proračunu Republike Hrvatske.
Četiri godine nakon potresa, privode se kraju radovi na 6 višestambenih zgrada za privremeno zbrinjavanje u Capraškoj ulici | Foto: Bauštela.hr
Najveća zgrada u Sisku
Osim toga, obišli su i gradilište najveće zgrade u Sisku, koja se nalazi u naselju Caprag, u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda. Tu se gradi nova stambeno – poslovna zgrada od pet diletacija na mjestu stare zgrade oštećene u potresu, o čemu više možete pročitati u našoj bauštelskoj reportaži.
Inače, rušenje najveće stambene zgrade oštećene u potresu krenulo je ljetos, uvođenjem tvrtke Strabag u posao. Nova zgrada, koja bi trebala biti završena početkom sljedeće godine, bit će replika stare zgrade u postojećim gabaritima, a zadovoljit će sve zakonske zahtjeve pristupačnosti, uključujući pet novih liftova koje stara zgrada nije imala.
Radovi na novoj zgradi napreduju po planu, radove izvodi Strabag | Foto: Domagoj Orlić, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Obnova zgrade nije bila moguća
Postavlja se pitanje, zašto se zgrada morala rušiti. Prema riječima Domagoja Orlića, zgrada je bila oštećena do razine da njezina obnova nije bila moguća.
– Obnova zgrade bi bila dugotrajnija i skuplja, a s obzirom na to da bi se moralo ubacivati i dosta novih zidova značajno bi se smanjila i površina stanova. Zašto se odmah nije pristupilo tome? Prvi Zakon o obnovi nije percipirao gradnju zamjenskih višestambenih zgrada, već samo kuća. Tek novim Zakonom u veljači 2023. omogućena je i gradnja višestambenih zgrada, rekao nam je tada Orlić. Pogledajte ovdje kakva je situacija u Glini i okolnim mjestima četiri godine nakon razornog potresa.
